Pratite nas na društvenim mrežama

Žene koje trče s vukovima – Clarissa Pinkola Estes

Kultura

Žene koje trče s vukovima – Clarissa Pinkola Estes

“Svi smo ispunjeni težnjom za divljinom. Za tu čežnju ne postoji mnogo protuotrova koje bi društvo dopuštalo. Naučeni smo da osjetimo sram zbog takve žudnje. No, sjenka Divlje žene još viri iza nas tijekom dana i noći. Bez obzira na to gdje smo, sjenka što kaska za nama nesumnjivo ima četiri noge.”

Ovim riječima započinje knjiga magičnog naslova iza kojeg se krije isto toliko magičan sadržaj. Za ovu knjigu koja sadrži više od pet stotina stranica kažu da je pravi leksikon ženske psihologije. Kao znanstvenica, Clarissa Pinkola Estes u svom terapeutskom radu, dolazi u kontakt sa brojnim ženama. Sluša ih, liječi i prati pacijentice na putu ozdravljenja, oporavka, usmjerava ih i vraća središtu života, počecima novih početaka. Već od najranijeg djetinjstva biva u doticaju s multikulturalnim sredinama i utjecajima, uviđa moć kazivanja, usmenog pripovijedanja, prenošenja i širenja riječi, misli, priča, bajki, predaja, koje upija, u sebi nosi, zapisuje i pamti, povezujući svoja stručna znanja sa znanjima i iskustvima majki naših majki.

To predanje, predavanje, davanje naraštajima u naslijeđe, širenje i prenošenje znanja, otkriva nam u ovoj knjizi, ima moć. Govori nam mnogo o podrijetlu, korijenima, mekim strukturama našega bića, tananim krhotinama psihe koje, tako često razbijene kod žena, bivaju ponovo zakrpane ljepilom riječi, vidanjem koje su žene prenosile jedna drugoj u nasljeđe kao posebno čuvani lijek.

Estes je američka autorica čije podrijetlo i korijeni, prošarani različitim kulturnim i tradicijskim perima, čine perjanicu šarenu i bogatu, oplemenjenu onim tipom iskustva kojeg ćemo najčešće nazvati kao neposredno kazivanje, usmena riječ starice, bake ili kakve dalje rođakinje koja će nam, pomno odabravši temu, prenijeti svoje znanje, riječ iz svojih usta u naša širom otvorena koja to znanje u sebe unose poput napitka.

O čemu govori ova knjiga? Estes kroz bajke i usmenu predaju, kroz priče koje se prenose od davnina, tumači pozadinski, dubinski sloj teksta i njegove poruke, odnosa između likova, crpi priču, vodi nas i daje zaključak. Govori o ženi. Analizom bajki, crpi njihovo unutarnje tkivo i analizira tekst dubljim, psihoalanitičkim značenjem. Govori o oku nevidljivom a duši spoznatljivom. Jer, priča liječi. I zaista, Clarissa Pinkola Estes je živi dokaz da je tako.

Modrobradi, Kosturka, Ružno pače, Crvene cipele, Djevojčica sa žigicama, Žena s kosom od zlata (Zlatokosa), Bezruka djeva, Tuljanovo krzno, duševno krzno i još neke priče koje nalazimo u ovoj knjizi obrađene…samo su temelj, potka na kojoj se plete priča o arhetipu divlje žene, njenoj divljoj duši, pronalasku i iscjeljivanju onog dijela ženske psihe koji vibrira od brojnih slojeva. U svim vremenima, društvima, naraštajima i kulturama, ona je uvijek tu. Naša prava priroda. Divlja žena. Izvor života koji je u nama i kojeg, samo ako se zagledamo unutranjim ogledalom duše, možemo dotaći i vratiti se svom ishodištu.

“Pa onda što je Divlja žena? Sa stajališta arhetipske psihologije, a i pripovjedačke tradicije, ona je ženska duša. A ipak je više od toga: ona je izvor ženskoga. Ona je čitav instinkt, vidljivih i skrivenih svjetova – ona je temelj. Sve mi od nje primamo ozarenu stanicu koja sadržava sve instinkte i znanja koja su nam potrebna za život. Ona je sila život/smrt/život, ona je inkubator. Ona je intuicija, vidovita, pozorna slušateljica, odano srce. Potiče ljude da ostanu multilingvalni, da znaju govoriti jezicima snova, strasti i pjesništva. Ona nam šapće iz noćnih snova, ona na tlu ženske duše ostavlja oštru dlaku i blatnjave tragove. To ispunjava žene čežnjom za njom, da je oslobode i vole. Ona, to su ideje, osjećaji, nagoni i sjećanje. Dugo je, dugo bila izgubljena i napola zaboravljena. Ona je izvor, svjetlo, noć, tama i rađanje dana. Ona je miris dobra blata i stražnja noga lisice. Ptice koje nam otkrivaju tajne pripadaju njoj. Ona je glas koji govori: “Ovuda, ovuda”. Ona je ta koja grmi nakon nepravde. Ona je ta koja se okreće kao veliko kolo. Ona stvara cikluse. Ona je ta zbog koje odlazimo od kuće kako bismo je tražile. Ona je ta kojoj se vraćamo kući. Ona je prljav korijen svih žena. Ona je ono što nas tjera dalje kada mislimo da nam je došao kraj. Ona je inkubator sirovih malih ideja i pogodbi. Ona je mozak koji nas ima na umu, mi smo misli koje joj dolaze. Gdje je prisutna? Gdje je možete osjetiti, gdje je možete naći? Ona se kreće pustinjama, šumama, oceanima, gradovima, siromaškim četvrtima i dvorcima. Živi među kraljicama, među seljankama, u konferencijskim salama, tvornicama, zatvorima, na planini samoće. Živi u getu, na sveučilištu, na ulicama. Ostavlja tragove stopa kako bismo pokušale stati u njih. Ostavlja tragove svagdje gdje postoji neka žena koja je plodno tlo. Gdje živi Divlja žena? Na dnu bunara, u izvorima, u prapovijesnom eteru. Živi u suzi i u oceanu. Živi u kori drveća, koja puca dok raste. Ona je iz budućnosti i s početka vremena. Živi u prošlosti, a mi je prizivamo. Ona je u sadašnjosti i privlači stolac našem stolu, stoji iza nas u redu, vozi ispred nas na cesti. Ona je u budućnosti i ide unatrag kroz vrijeme kako bi nas sada našla. Živi u zelenilu koje izviruje iz snijega, živi u šuštavim stabljikama umirućega jesenskoga kukuruza, živi ondje kamo mrtvi dolaze po poljubac, a živi šalju svoje molitve. Živi u mjestu gdje se stvara jezik. Živi od pjesništva, udaraljki i pjevanja. Živi od četvrtinki i melodijskih ukrasa, u kantati, u šestini i u bluesu. Ona je trenutak netom prije navale nadahnuća. Živi na dalekome mjestu koje probija u naš svijet. Ljudi bi mogli tražiti dokaze za postojanje Divlje žene. Zapravo traže dokaz za psihu. Budući da smo psiha, mi smo ujedno i dokaz. Svaka od nas dokaz je ne samo postojanja Divlje žene, nego i stanja Divlje žene u kolektivnom. Mi smo dokaz toga neizrecivog ženskoga numena. Naše postojanje istovjetno je njezinu. Dokaz su naši doživljaji nje iznutra i izvana. Tisuće i milijuni naših susreta s njom, intrapsihički kroz snove noću i misli danju, kroz čežnju i nadahnuće. ” C.P. Estés

Otkrijte svijet umjetnosti i kulture!

Ostavi komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Još iz rubrike Kultura

NA VRH