Pratite nas na društvenim mrežama

Vijesti su loše po vaše zdravlje

FOTO: rawpixel/Unsplash

Lifestyle

Vijesti su loše po vaše zdravlje

Vijesti dovode do straha i agresije, a sprječavaju vašu kreativnost i sposobnost za dublje promišljanje. Rješenje? Prestanite u potpunosti da ih konzumirate.

Autor: Rolf Dobelli

U posljednjih nekoliko decenija, srećnici među nama prepoznali su opasnosti življenja sa pretjeranim unosom hrane (gojaznost, dijabetes) te su počeli da mijenjaju sopstveni režim ishrane. Ali, većina nas još uvek ne shvata da su vijesti isto što i šećer u tijelu. One se lako vare. Mediji nas hrane malim zalogajima beznačajnih događaja, sitnicama koje se u stvari ne tiču naših života i ne zahtjevaju razmišljanje.Zato i ne doživljavamo skoro nikakvo zasićenje. Za razliku od čitanja knjiga i iscrpnih članaka u časopisima (koji zahtijevaju razmišljanje), u stanju smo da – nasuprot ovakvom “dobrom čitanju” – progutamo neograničene količine kratkih vijesti, koje su cakleće bombone za um. Danas smo doprli do iste tačke u odnosu na informacije, kao kada smo prije 20 godina bili suočeni sa vijestima o hrani i ishrani. Počinjemo da uviđamo koliko vijesti mogu biti otrovne.

Vijesti dovode u zabludu

Uzmite sljedeći događaj (pozajmljen od Nasima Taleba). Auto vozi preko mosta, a most se sruši. Na šta se mediji fokusiraju? Na auto. Osoba u kolima. Odakle je došao. Kuda se zaputio. Kako je vozač doživio nesreću (ako je uopšte preživio). Ali, to je sve nebitno. Šta je relevantno? Strukturna stabilnost mosta. To je osnovni rizik koji je vreba, i koji vrebaju i na drugim mostovima. Ali, “auto” u vijestima zvuči vrcavo i dramatično, mediji o njemu razglabaju kao o osobi (a ne o nečemu apstraktnom); ovo su vijesti čija je proizvodnja jeftina. Vijesti nas navode da hodamo unaokolo sa potpuno pogrešnom mapom rizika u našim glavama. Dakle, terorizam je precjenjen. Hronični stres je potcjenjen. Propast Lehman Brothers je precjenjena. Fiskalna neodgovornost je potcjenjena. Astronauti su precjenjeni. Medicinske sestre su potcjenjene.

Nismo dovoljno racionalni da bismo izdržali pritisak koji na nas svakodnevno vrše mediji. Gledanje avionskih nesreća na televiziji promijeniće vaš stav prema tom riziku, bez obzira na stvarne statističke vjerovatnoće. Ako mislite da ovo možete nadoknaditi samo snagom sopstvenog unutrašnjeg razmišljanja, griješite. Bankari i ekonomisti – koji su snažno podstaknuti na kompenzaciju vijesti koje im donose opasnosti – pokazali su da ne mogu. Jedino rješenje: isključiti se u potpunosti iz potrošnje vijesti, i sasvim se “odsjeći” od njih.

Vijesti su irelevantne

Od 10.000 novinskih priča koje ste možda pročitali u posljednjih 12 mjeseci, da li vam je ijedna od njih – samo zato što ste je pročitali – omogućila da napravite bolju odluku oko ozbiljnih stvari u vašem životu, karijeri ili poslu? Poenta: konzumiranje vijesti je irelevantno za vas. Međutim, ljudima je jako teško da priznaju ono što je relevantno. Mnogo je lakše prepoznati ono što je “novo”. Relevantnost protiv “novog” – ovo je glavna bitka naše epohe. Medijske organizacije žele da vjerujemo kako vijesti nude neku vrstu konkurentske prednosti. Mnogi padnu na to. Zabrinuti smo kada smo “odsječeni” od protoka vijesti. U stvarnosti, konzumiranje vijesti stavlja vas u nezavidan položaj. Što je manje vijesti koje trošite – veća je prednost koju imate.

Vijesti nemaju snagu objašnjenja

One su samo mjehurići koji izbijaju na površinu jednog dubljeg svijeta. Da li će vam gomilanje činjenica pomoći da razumijete svijet? Nažalost, ne. Relacija je upravo obrnuta. Važne priče su one koje su, u stvari, “bez priče”: lagani, moćni pokreti koji se razvijaju ispod radara novinara, a koje preobražavaju i ostavljaju posljedice. Što je više “činjeničnih novosti” koje biste željeli da svarite, manja će biti slika koju bi trebalo da shvatite. Ako bi nas više informacija dovodilo do većeg ekonomskog uspjeha, onda bi i od novinara trebalo da očekujemo da budu na vrhu piramide. Ali, to nije slučaj.

Vijesti su otrovne za vaše tijelo

One neprekidno pokreću limbički sistem. Panične priče podstiču oslobađanje slapova glukokortikoida (kortizola). Ovaj pak remeti, dereguliše vaš imunološki sistem i sprječava oslobađanje hormona rasta. Drugim riječima, vaše tijelo se nalazi u stanju hroničnog stresa. Visok nivo glukokortikoida izaziva oštećenje organa za varenje, izostanak normalnog rasta (ćelija, kose, kostiju), stvara nervozu i osjetljivost na infekcije. Drugi potencijalni neželjeni efekti su strah, agresija, sužavanje svijesti (tzv. “tunel-vizije”) i povećana neosjetljivost.

Vijesti doprinose povećavanju kognitivnih grešaka

Vijesti su majka hraniteljka svih kognitivnih grešaka: to je predrasuda usljed pristrasnosti*. Ili kako kaže Voren Bafet, “čovjek je nenadmašan u tumačenju svih novih informacija na takav način da njegovi raniji zaključci ostaju potpuno netaknuti.” Vijesti samo pogoršavaju, osnažuju ovaj ljudski nedostatak. Postajete skloni pretjerivanju, preuzimate nerazumne rizike te pogrešno procjenjujete mogućnosti. Takođe, pojačavate kognitivnu grešku: pristrasno pričanje priče (Story bias**). Naši mozgovi žude za pričama koje “imaju smisla” – čak i ako ove ne odgovaraju stvarnosti. Svaki novinar koji piše kako se “tržište promijenilo usled X” ili kako je “kompanija bankrotirala usled Y” je idiot. Dosta mi je ovog jeftinog načina kojim se “objašnjava” svijet.

(Confirmation bias*, potvrda iz pristranosti – sklonost ljudi da favorizuju podatke koji, navodno, potvrđuju njihova uvjerenja ili hipoteze; sklonost za nalaženjem “alibija”, utisak da svaka misao i stav imaju neporecivu potvrdu u realnosti)
(Story bias**, pristrasno izlaganje – priča kojom subjekt teži da svoju vlastitu perspektivu prikaže kao objektivnu; istinitost priče u tom slučaju zavisi od načina na koji subjekt priča priču, a ne od objektivne istinitosti dotične. suprotno od story bias-a je objektivna priča)

Vijesti vas sprječavaju u razmišljanju

Razmišljanje zahtijeva koncentraciju. Koncentracija zahtijeva vrijeme, tokom kojeg nećete biti uznemiravani. “Komadići” vijesti tako su posebno osmišljeni da vas uvijek prekinu. Oni su poput virusa koji krade vašu pažnju koju ste usmjerili na vaše stvarne potrebe. Vijesti nas čine plitkim misliocima. Ali, ima i goreg od ovoga. Vijesti ozbiljno utiču na devastaciju pamćenja. Postoje dvije vrste kojima naš mozak memoriše informacije. Ono dugoročno pamćenje posjeduje skoro beskonačan kapacitet memorisanja; ipak, naša “radna memorija” ograničena je samo na određenu količinu “kliznih” i “površinskih” podataka. Put od kratkoročnog do dugoročnog pamćenja je usko grlo našeg mozga, premda sve što želite da razumijete mora da prođe kroz tu tačku. Ako je ovaj prolaz prekinut, kroz njega ništa neće proći do dugoročne memorije. Usljed toga što vijesti remete koncentraciju, smanjuje se i sposobnost shvatanja. Onlajn vijesti ostavljaju još gore posljedice. Studija dva kanadska naučnika iz 2001. godine pokazala je da razumijevanje dokumenta pada kako se povećava broj linkova koji su “putokazi”. Zašto? Jer, kad god se pojavi neki link, naš je mozak primoran da barem napravi izbor – da ne klikne na link – što već samo po sebi odvraća pažnju. Vijest je namjerni prekid sistema.

Vijesti funkcionišu kao droga

Kako se priča razvija, tako sve više želimo da znamo “šta će biti dalje”. Sa stotinama proizvoljnih, nasumičnih priča u našim glavama, ova se želja pojavljuje kao sve ubjedljivija i sve teža za ignorisanje. Naučnici su nekada mislili da su guste veze formirane između 100 milijardi neurona unutar naših lobanja uglavnom fiksirane i “zabetonirane” do perioda punoljetstva. Danas znamo da to nije slučaj. Nervne ćelije rutinski razbijaju stare veze i formiraju nove. Što je više vijesti koje konzumiramo, više je i kliznih i multitasking “površinskih” funkcija koje nervna kola našeg mozga ostvaruju – zanemarujući pri tom one funkcije koje se koriste za koncentrisano čitanje i upućivanje u stvari, kao i duboko razmišljanje sa velikim fokusom.

Velika većina potrošača vijesti – čak i ako su nekada bili strastveni čitaoci knjiga – izgubili su sposobnost da apsorbuju dugačke, sadržajne članke ili knjige. Umore se već nakon četiri, pet stranica, njihova koncentracija nestaje i oni se uznemire. Ovo se ne dešava zato što su ostarili ili zato što je njihov raspored rada postao opterećujući. To je zbog toga što se fizička struktura njihovih mozgova u međuvremenu promijenila.

Vijesti troše vaše vrijeme

Ako ste svakog jutra čitali novine 15 minuta, a zatim ih 15 minuta proveravali u vrijeme ručka, te 15 minuta prije no što odete u krevet – na ovu minutažu, zatim, dodajte još po pet minuta tu-i-tamo dok ste na poslu, pa uz sve to ubrojimo uobičajeno odvraćanje pažnje i preusmjeravanje vašeg vremena – izgubićete barem pola dana tokom svake sedmice. Informacija više nije rijetka roba. Ali pažnja jeste. Niste valjda toliko neodgovorni sa svojim novcem, ugledom ili zdravljem. Pa, zašto biste onda bili neodgovorni prema vašem umu?

Vijesti nas čine pasivnima

Vijesti vam uglavnom pričaju o stvarima na koje ne možemo da utičemo. Svakodnevno ponavljanje vijesti o stvarima na koje ne možete da utičete čini vas pasivnima. Ovo nas melje sve dotle dok se ne usvoji pogled na svijet koji je pesimističan, neosjetljiv, sarkastičan i fatalistički. Naučni termin za ovakvo stanje je “naučen na bespomoćnost”. Ovo se možda čini kao da je malo nategnuto ali se ne bih iznenadio da konzumacija vijesti, barem djelimično, doprinosi jednoj rasprostranjenoj bolesti – depresijji.

Vijesti ubijaju kreativnost

Konačno, stvari koje već znamo ograničavaju našu kreativnost. I to je jedan od razloga što matematičari, pisci, kompozitori i preduzetnici često daju svoje najkreativnije rezultate u mladosti. Njihovi mozgovi tada uživaju široki, nenaseljeni prostor koji ih ohrabruje i mami da dođu do novih ideja i s njima nastave dalje. Nije mi poznat nijedan istinski kreativni um koji je bio zavisnik od dnevnih vijesti (news junkie) – ni pisac, ni kompozitor, niti matematičar, ili ljekar, naučnik, muzičar, dizajner, arhitekta, slikar… S druge strane, znam gomilu zlobno nekreativnih umova koji konzumiraju vijesti kao drogu. Ako želite dođete do starih rješenja – čitajte vijesti. Ako ste u potrazi za novim rješenjima, ni slučajno ih nemojte čitati.

Društvu treba novinarstvo – ali jedno drugačije novinarstvo.

Istraživačko novinarstvo je uvijek relevantno. Treba nam izvještavanje o politici koju vode naše institucije, otkrivajući pri tom istinu. Ali, važna otkrića ne moraju dolaziti u obliku vijesti. Iscrpni članci i prave knjige su takođe dobar način.

Odlomak iz eseja Rolfa Dobelija
“The Art of Thinking Clearly: Better Thinking, Better Decisions”
Objavljeno u Gardijan , prenijeto sa BiF

Izvor: akuzativ.com

Nastavi čitati
Advertisement

Otkrijte svijet umjetnosti i kulture!

Ostavi komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Još iz rubrike Lifestyle

NA VRH