Pratite nas na društvenim mrežama

Van Gogh – Genije koji je slikao dušom

Kultura

Van Gogh – Genije koji je slikao dušom

„Slikao sam svim srcem i dušom, a um izgubio negdje u međuvremenu“.

Život Vincenta van Gogha bio je pravi neuspjeh. Gubitnik na svim životnim poljima, osim u slikarstvu. Nesposoban da se brine o vlastitom životu i zdravlju, sve je dao za slikarstvo i sve je podredio slikarstvu, čak i zdravlje, a u konačnici… svoj život. Uz pomoć umjetnosti vanjski svijet koji mu se činio neprijateljskim, mijenjao je za svoj lični, stvarajući svoj imaginarni svijet sa ličnom strašću i vizijama svojstvenim samo njemu. Nije bio shvaćen. Priznanje je stekao tek poslije smrti. Nazivaju ga martirom umjetnosti.

“Cafe Terrace At Night”, 1880. (ulje na platnu)

Rođen je 30. marta 1853. godine, u Zundertu, gradiću na jugu Nizozemske. Majka mu je bila ispunjena strahom i sumnjama hoće li preživjeti jer je godinu dana prije, na isti dan, izgubila sina. Ta energija brige, sumnje i straha obilježile su cijeli Vincentov život. Kao dijete, van Gogh je bio svadljiv i samovoljan dječak koji je volio životinje i cvijeće. S osam godina privukao bi pažnju roditelja kada bi načinio glinenog slonića, ili pak neobičan crtež mačke. Čim bi osjetio da pokazuju interes uništio bi sve.

Vincenta je nosila ljubav prema bijednima i poniženima, pa je podučavao djecu, posjećivao bolesne i ranjene, ali i njemu samome bila je potrebna pomoć. Od 1880. godine otkrio je u sebi impuls koji ga je vodio ka slikanju i otada više nije gubio vjeru u crtanje. Boja i način vođenja kista postat će njegovo najznačajnije sredstvo izražavanja. Van Gogh je odstupao od zadatih klišea, boju je nanosio po ličnom nahođenju, ne po zadatim pravilima koja su bila nametnuta u tadašnjem svijetu umjetnosti. Stoga odlazi na jug u Arles, gdje su boje jasnije, svijetlo privlačnije i doživljava eksploziju boja i svoju najveću inspiraciju.

“The Siesta”, 1890.

Sa 36 godina dobrovoljno odlazi u duševnu bolnicu. Nesretna bolest koja ga je mučila već neko vrijeme sve se više nametala i uzela maha. „Spreman sam preuzeti ulogu luđaka, iako uopće nemam snage za jednu takvu ulogu.“ Sa ovim riječima odlazi na liječenje. Njegova dijagnoza je glasila: epileptične smetnje. Tokom epileptičnog napada bio je sklon nasilju i patio je od strašnih halucinacija. U jednom od naleta svog ludila odsjekao je sopstveno uho i poklonio ga prostitutki iz obližnjeg bordela.

Ono što je manje poznato jeste priča koja je prethodila pomenutom događaju. Naime, tokom nekoliko nedjelja boravka u gradu Arlu, Van Gog je dijelio dom sa još jednim slikarskim velikanom – Polom Gogenom. Njihov odnos, međutim, nije se mogao nazvati prijateljskim. Česte svađe dovele su do toga da jedne noći Van Gog posegne za nožem i odsječe svoje uho, ili je to učinio Gogen tokom njihove rasprave, prema drugoj teoriji.

Period Van Gogovog boravka u duševnoj bolnici bio je istovremeno i jedan od njegovih najproduktivnijih slikarskih perioda. Završio je preko 100 crteža i naslikao 75 slika, među kojima je i njegova poznata “Zvjezdana noć”. Van Gog nikada nije slikao tokom svojih napada, ali su njegova bolest i zatvorenost u bolnici umnogome uticali na umjetničke teme kojima se bavio na svojim slikama.

“The Starry Night”, 1889.

Skoro sve slike na kojima počiva njegova slava naslikane su u posljednje tri godine života na francuskom jugu, u Arlesu, kao primjerice: „Portret dr. Gacheta“, „Žitno polje s čempresima“, „Zvjezdana noć“, „Irisi“, ili njegov „Autoportret“. Slikao je gotovo jednu sliku dnevno. Sve je u intenzivnim bojama, pojednostavljenim oblicima i valovitim crtama koje ostavljaju dojam duboke senzibilnosti.

U ljetnu večer, usred polja, u Auversu (Francuska) pucao je u sebe, a ranama je podlegao 29. jula 1890. godine. Pokopan je na groblju u Avresu bez da je javnost saznala i priznala njegovu genijalnost. Priznanje dolazi godinama nakon što je Van Gogh napustio ovaj svijet.

“Posve je tačno da je veliki broj slikara duševno obolio – riječ je o životu koji, blago rečeno, čovjeka otuđuje od svijeta. Kada se ponovo bacim na posao, to je dobro, no uvijek ću ostati napola lud.“  Vincent van Gogh

Otkrijte svijet umjetnosti i kulture!

Ostavi komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Još iz rubrike Kultura

Advertisement

NAJNOVIJE

Advertisement
NA VRH