Pratite nas na društvenim mrežama

Top 10 distopijskih romana

Kultura

Top 10 distopijskih romana

“Društvo koje je u toj mjeri okorjelo u totalitarizmu, nečovječnosti, ekološkoj katastrofi i svakoj vrsti jednoumlja da je zastrašujuće i nepoželjno za život, to je literarna distopija – beznadni pogled u budućnost, kao potpuna suprotnost utopiji – idealnom društvenom ustrojstvu o kojem je u 16. vijeku pisao Tomas Mor. Danas, kao i godinama unazad, pisci prevashodno engleskog govornog područja daju izraz antiutopijama. Po riječima književnice Erike Vagner, pritisak života 21. vijeka ovaj tip narativa preveo je u mejnstrim, sa žanrovskih top-lista fantastike i naučne fantastike.

Poslije kultnih knjiga ove umjetničke forme, sadržaja nadziranja i potkazivanja iz Orvelove „1984“, izopačenog klasnog ustrojstva modifikovanih ljudi u Huxleyevom „Vrlom novom svijetu“ ili spaljenih knjiga u „Farenhajtu 451“ Ray Bradbury-ja, može se zaključiti da pisci predviđaju budućnost užasnuti pravcima kojima se čovječanstvo kreće, imajući i eshatološke vizije o kraju svijeta.

Literarne liste posljednjih godina prepune su fikcije koja prikazuje budućnost poslije nuklearne i ekološke katastrofe, različitih virusa, svijet u nedostatku hrane i struje, klasnih uređenja gdje riječ vode prvorođena djeca i lažni proroci. Richard Matheson je još 1954. godine u romanu „Ja sam legenda“ svog posljednjeg čoveka Roberta Nevila prepustio borbi sa vampirima, a romani i serije poput „Soja“ (The Strain) Guillerma del Tora i Chuck Hogana i „The Living Dead“ John Joseph Adamsa tematizuju svijet vampira i zombija kao svojevrsnu viziju mutacija čovječnosti, otjelotvorenje straha zapadne civilizacije.

Aktuelna je i tema upotrebe čovjeka u budućnosti, a motiv ljudi koji se rađaju i žive samo kao donori organa za bogate bio je zastupljen u romanu „Rezerve“ Michael Marshall Smith, kao i nobelovca Kazuo Ishiguroa u knjizi „Ne daj mi nikada da odem“.

U nastavku vam donosimo popis nekih od najpopularnijih distopijskih romana.

Sanjaju li androidi električne ovce? – Philip K. Dick

Nakon nuklearne katastrofe životinje su na Zemlji skoro izumrle. Preostali stanovnici našeg planeta, koji se opiru nagovaranju da emigriraju na druge svjetove, malobrojne preživjele životinje njeguju kao ljubimce i toliko se vezuju za njih da, ukoliko im uginu, naručuju električne zamjene.

Rick Deckard, sa svojom električnom ovcom, sanja o tome da si priušti pravu životinju. Ali, za to je potrebno mnogo novaca. Zbog toga Deckard, lovac na ucjene koji ubija odbjegle androide, prihvaća zadatak da povuče skupinu odmetnutih androida novog, vrlo opasnog tipa Nexus-6…

Mračna priča o antiutopijskom svijetu koja postavlja složena pitanja o osjećajnosti, prirodi i smislu ljudskosti, legendarni roman kultnog Philipa K. Dicka koji je poslužio kao predložak za jedan od najboljih SF-filmova svih vremena, Ridley Scotttov Blade Runner.

Paklena pomorandža – Anthony Burgess

Burgessova košmarna vizija bliske budućnosti u kojoj mladići poput Aleksa i članova njegove bande uživaju u nasilničkom ponašanju i prkošenju svim uobičajenim društvenim konvencijama, moralnim normama i opšteprihvaćenim vrijednostima predstavlja veliko djelo, koje postavlja pitanje postojanja slobodne volje i mogućnosti izbora između dobra i zla.

Ovo je knjiga koja će se dopasti različitim ljudima iz različitih razloga i koja će ih pogoditi na različite načine. Ali, jedno je izvjesno – ovo je knjiga koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim!

Mehanička djevojka – Paolo Bacigalupi

Dobro došli u svijet agresivnog inženjeringa koji proizvodi genetski modifikovanu hranu.

Radnja Baćigalupijevog romana “Mehanička devojka” (“The Windup Girl”) smještena je u svijet budućnosti. Budućnosti u kojoj vlada genetski inženjering. Inženjering čiju agresivnost ne možete ni da zamislite. Inženjering koji ponekad dovodi do uništavanja usjeva i nestašice hrane – “energijske bolesti”. Zgodna djevojka koju vidite kako šeta ulicom, možda nije ljudsko biće.

Radnja romana smještena je u Bangkok, u budućnosti, gdje nivo mora raste, a nafte više nema; i gdje čovjek po imenu Anderson Lejk, koji radi za kompaniju, traga za skrivenim skladištem sjemena.

Kraljevstvo Tai, za razliku od svih ostalih zemalja na svijetu, uspjelo je da odbije energijsku bolest svojom agresivnom izolacionističkom politikom, a sada – na veliko iznenađenje kompanija za proizvodnju hrane, koje kontrolišu poljoprivredu – Tajlanđani stvaraju sopstveno konkurentno skladište sjemena.

Lejk želi da dospije do genetičkog zlatnog rudnika, tajlandskog skladišta sjemena i da pronađe čovjeka koji stvara usjeve otporne na bolest.

Ovo očigledno nije u najboljem interesu Tajlanđana i prouzrokovaće priličnu gužvu.

Sluškinjina priča – Margaret Atwood

Puno je dobrih razloga zbog kojih je potrebno čitati Sluškinjinu priču, briljantan distopijski roman o totalitarnom društvu u kojem obespravljene žene postaju strojevi za rađanje.

Fredova pripada kasti Sluškinja i među rijetkim je ženama u Republici Gileadu, nekadašnjim Sjedinjenim Američkim Državama, koje su još sposobne rađati. Prisiljena je biti Zapovjednikova ljubavnica i rađati djecu kako bi se opustošena zemlja opet napučila. U ozračju beznađa, okrutnosti i strahovlade, gdje svako može biti doušnik, a neposluh se drakonski kažnjava, Fredova mora pronaći način kako da opstane; mora balansirati između zahtjeva Zapovjednika, njihovih bezosjećajnih Supruga, Marthi i drugih Sluškinja. No ona ima vlastiti cilj: preživjeti i pronaći kćer koju su joj oduzeli. I u ovom romanu Margaret Atwood dokazuje zašto je stekla naziv „kraljice distopijskog romana”. Obuzet će vas sjajno zamišljena i vrsno ispripovijedana priča u kojoj do punog izražaja dolaze autoričina pronicavost, duhovitost i ubojita ironija.

Igre gladi – Suzanne Collins

U ne tako dalekoj budućnosti Sjedinjene Američke Države su propale, izmučene sušom, požarima, glađu i ratom. Na njihovu se mjestu iz pepela uzdigao Panem, država podijeljena na vladajući Kapitol i dvanaest okruga. U znak odmazde zbog davnašnjeg ustanka, Kapitol svake godine nasumično odabire dvoje mladih predstavnika iz svakog okruga kako bi sudjelovali na Igrama gladi. Dijelom zabava za mase, dijelom taktika zastrašivanja podčinjenih okruga, Igre gladi prikazuju se putem televizije diljem Panema. Dvadeset četvero sudionika prisiljeno je ubijati svoje protivnike, a ostatak nacije dužan je Igre pratiti. Kada malena Prim bude izvučena kao predstavnica rudarskog okruga, njena starija sestra, šesnaestogodišnja Katniss, javit će se dobrovoljno kako bi je zamijenila. Katniss i njezin suborac Peeta, sin pekara čije se borilačke vještine naoko mogu mjeriti s onima štruce kruha, suprotstavit će se predstavnicima drugih okruga, među kojima su i Karijeristi, borci daleko snažniji od njih, koji za taj nastup treniraju cijeli svoj život. Uzbudljiv put mladih nenadanih junaka Suzanne Collins ispričala je u britkoj trilogiji koja broji nastavke: “Igre gladi”, “Plamen” i “Šojka rugalica”.

Trkač – Stephen King

“Trkač” Richarda Bachmana (pseudonim Stivena Kinga) vodi čitaoce u godinu 2025. Država siromašne smatra parazitima, a njihov život je uglavnom beznadežan i jedini bijeg od sumorne stvarnosti su rijaliti emisije. Ali, te emisije dosegle su novi nivo na kojem su nesrećnici voljni rizikovati živote za veliko bogatstvo.

Ben Ričards je jedan od očajnika koji beznadežno posmatra kako je njegova osamnaestomjesečna kćerka Kejti svakim danom sve bolesnija. Novca za ljekara nema i jedini način da dođe do njega je učestvovanje u jednom od krvoločnih rijalitija.

Mi – Jevgenij Zamjatin

Mi (rus. Мы) ruski je naučno-fantastični roman Jevgenija Zamjatina dovršen 1921. godine, a objavljen prvi put u Parizu 1924.

Radnja se odvija u dalekoj budućnosti, u kojoj je cijelo čovječanstvo zahvaćeno u jednoj državi kojom vlada vođa zvan Dobrotvor, ljudi su pod strogo diktiranim uslovima te se zovu po brojevima i žive u staklenim kućama, gdje su stalno pod nadzorom stražara. Ali D-503, jedan od njih, nailazi na pokret otpora. Neki istoričari smatraju da je roman izvršio veliki uticaj na dva buduća klasika distopije, “Vrli novi svijet” Aldosa Hakslija i “1984” Džordž Orvela.

Zbog direktnih alegorija na staljinizam, romanu je zabranjeno pojavljivanje u Sovjetskom Savezu sve do 1988. godine, kada je Mihail Gorbačov pokrenuo prestanak cenzure umjetnosti. Nakon što je Zamjatin poslao ličnu molbu Staljinu 1931. godine, dobio je dozvolu da napusti svoju domovinu i odselio se u Pariz, gdje je nastavio nesmetanu spisateljsku karijeru.

Put – Cormac McCarthy

Ova postapokaliptična priča vodi nas kroz opustošene predjele onoga što je bio svijet. Kroz vizuru junaka, oca i sina, koji lutaju ka jugu u želji da prežive, ispričana je priča o snazi volje i ljubavi uprkos svemu što takav život pruža. McCarthy je razrušio svijet, ne da bi nas uplašio, već da bi nas podsjetio i upozorio koliko toga možemo da izgubimo. Djelo surove ljepote koje se čita u dahu, do krajnjih granica ispituje dobro i zlo u čovjeku, pružajući nadu da saosjećajnost i ljudskost postoje.

Otac i sin kroz spaljenu Ameriku koračaju prema obali. U opustošenom predjelu ništa se ne pomjera sem pepela na vjetru. Nemaju ništa osim jednog pištolja kojim se brane od ljudi duž puta, odjeće na sebi, kolica nađene hrane – i jedan drugog. Uprkos svemu, “Put” je roman o nježnosti. Zastrašujući i lijep. Govori o nama, o onom najljepšem i najgorem u ljudskom biću. Remek-djelo koje će uskoro postati klasika.

Fahrenheit 451 – Ray Bradbury

Guy Montag je vatrogasac. U njegovom svijetu dominira televizijski program, literatura je “vrsta na ivici izumiranja”, a vatrogasci češće raspiruju vatre nego što ih gase. Njegov posao je da uništava najilegalniju robu – štampane knjige, a zajedno s njima i kuće u kojima su skrivane.

Montag je zadovoljan svojim poslom i nikada se nije zapitao o posljedicama toga što radi. Svakog dana vraća se kući svom jednoličnom životu sa ispraznom suprugom Mildred koja dane provodi u društvu svoje televizijske “porodice”. Sve dok ne upozna mladu Clarissu koja će mu pričati o prošlim vremenima, kada ljudi nisu živeli u strahu i kada su smjeli da imaju svoje ideje, umjesto onih koje propovijeda televizija.

Svjedoci smo svijeta u kojem se nalazimo. Bradburyjev svijet više nam nije stran. Iskreno, i nažalost čitanje više nije popularno. Gledanje televizije, višesatno komuniciranje preko mobitela, tableta i laptopa naša je svakodnevnica. Televizori počinju gasiti želju i kulturu za čitanjem. Pitanje je samo hoćemo li dopustiti da se najveći Bradburyev strah obistini.

Vrli novi svijet – Aldous Huxley

Roman se dešava 632. godine Fordove ere (odnosno 2540. godine po “našem” vremenu) u Engleskoj i Americi. Pošto su svi članovi društva dizajnirani i uslovljeni/naučeni da ispunjavaju zadatke, da njima ne vladaju jake i štetne emocije (jer im je sve brzo dostupno), Huxley je, kako bi razotkrio sve strane takvog sistema, morao za junake da odabere otpadnike.

Jedan je Bernard Marks iz Alfa kaste koji je, tokom začeća i odgajanja u boci, greškom trovan (da bi zaostao u razvoju), pa je i fizički različit i mentalno asocijalni nekonformista (voli samoću, hoće djevojku samo za sebe…). On sa Leninom (pravom Beta djevojkom spremnom samo za uživanje) odlazi u rezervat indijanaca u Americi gdje otkriva Lindu, Betu-minus nestalu u naučnoj ekspediciji prije 20 godina, a koja je ostala živa, prilagodila se primitivnim uslovima i čak, što je vrhunac pada po standardima novog svijeta, rodila sina, Džona Divljaka.

Bernard dobija dozvolu da ih vrati u civilizaciju (koja je sterilizacija) radi proučavanja, ali oni ne uspijevaju da se prilagode njenim blagodetima. Majka se ubija prekomjernom konzumacijom some, koja je štiti od sopstvene ružnoće i propalog života, a sin (koji jedini poznaje Šekspira, pisca iz prokazane prošlosti) izvršava samoubistvo pod pritiskom javnosti, dok Bernard biva poslat na zabačeni Island. Tako su anomalije društva ispravljene, pa ono nastavlja da samozadovoljno živi po starom.

Nastavi čitati
Advertisement

Otkrijte svijet umjetnosti i kulture!

Ostavi komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Još iz rubrike Kultura

Advertisement

NAJNOVIJE

Advertisement
NA VRH