Pratite nas na društvenim mrežama

Preporuka: Popularno-naučne knjige

Kultura

Preporuka: Popularno-naučne knjige

Ove knjige su obično pisane za širu publiku sa pretpostavkom da imaju opšte obrazovanje. Zato što nisu namijenjene uskoj publici, kao što su to naučni radovi, se nazivaju popularnom naukom. Kao takve, one zahtijevaju talenat za pisanje, kako bi u dovoljnoj mjeri objasnile teške teme, ali i stručno poznavanje oblasti o kojoj se piše, od strane autora.

Postoje mnoge naučne discipline koje su dobro objašnjene laicima kroz ovakve knjige. Neki od poznatih autora su Karl Sejgan, koji piše o astronomiji, Ričard Dokins o evolucionoj biologiji, Donald Norman o kognitivnoj psihologiji, Noam Čomski o lingvistici i kognitivnim naukama, Donald Džohanson i Dejvid Raup o paleontologiji, Dezmond Moris o zoologiji i antropologiji, kao i mnogi drugi.

Ovdje vam preporučujemo neke od najboljih knjiga za sve neznanstvenike koje moraju zadovoljiti znatiželju koja postoji u svima nama.

Stephen Hawking: Teorija svega

Stephen Hawking najpoznatiji je po doprinosima na područjima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa. Teorija svega samo je jedno od njegovih popularno pisanih djela u kojima iznosi teorije o svemiru općenito.

Stephen Hawking predstavlja seriju od sedam svojih predavanja – pokrivaju sve od Velikog praska do crnih rupa i teorije struna – koja pokazuju ne samo briljantnost njegova uma nego i karakterističan Hawkingov humor. Veliki popularizator nauke i briljantan naučnik, Hawking vjeruje kako prednosti teorijske nauke trebaju biti “načelno razumljive svakome, a ne samo nekolicini naučnika”. Ovo je knjiga za svakoga ko je ikada pogledao u zvjezdano nebo i zapitao se čega tamo ima i kako je uopće nastalo.

Richard Dawkins: Sebični gen

Richard Dawkins britanski je zoolog, etolog, teoretičar evolucije te popularno-naučni pisac koji je u centar pažnje dospio upravo knjigom Sebični gen koja je popularizirala gensko-centrični pogled na evoluciju. Iako je knjiga sada stara već četrdeset godina te danas imamo mnogo novih saznanja, knjiga je još uvijek aktualna i na zanimljiv način objedinjuje tadašnje ideje biologa.

Dawkinsova ideja glasi: geni su ti koji streme besmrtnosti, a individualni organizmi (obitelji, skupine, vrste…) samo su vozila koja koriste na tom putovanju. Ponašanje svih živih bića u službi je širenja i opstanka gena i upravo zato je Dawkins skovao metaforu o ‘sebičnom genu’.

Treba napomenuti da ideja o genima kao nositeljima evolucije nije izvorno Dawkinsova. Sredinom 20. stoljeća zagovarala ju je šačica biologa, među kojima su Bob Trivers, Bill Hamilton, John Maynard Smith i George Williams. No u ‘Sebičnom genu’ Dawkins nije samo pojasnio tu ideju laicima, nego je iznio snažne, gotovo strastvene argumente za genocentrični pogled na prirodnu selekciju i to jezikom koji nije bio namijenjen akademskoj publici, nego pitkom i relativno lako shvatljivom prozom.

Bill Bryson: Kratka povijest gotovo svega

Jedan od najpopularnijih i najduhovitijih svjetskih autora, Bill Bryson vodi nas na ludo putovanje u potrazi za odgovorom: kako smo ovamo stigli? U svojoj najpoznatijoj, a mnogi smatraju, i najboljoj knjizi, ovaj genijalan stilist, zaigrani radoznalac i nepretenciozan istraživač traži odgovore na najstarija, najveća, najintrigantnija i najteža pitanja o univerzumu i nama samima, počevši od Velikog praska do postanka ljudske civilizacije. U potrazi za odgovorima razgovarao je s najnaprednijim arheolozima, antropolozima i matematičarima, putovao diljem svijeta do ureda, laboratorija i istraživačkih kampova najrazličitijih naučnika; a sve to da bi odgovorio na pitanje: Kako smo bili ništa, a postali to što jesmo?

U ovoj je knjizi sažeo sve što je saznao na tom putu: ponekad dubokoumno, ponekad zabavno, ali uvijek kristalno jasno – Bryson je majstor koji nas s lakoćom vodi u pustolovinu istraživanja ljudske spoznaje. Ovo je knjiga koja će vas razočarati samo time što nije duža. Popularna nauka u najboljem smislu te riječi!

“Ako ova knjiga ima pouku, onda je to da smo iznimno sretni što smo ovdje – a pod „mi“ mislim na sva živa stvorenja. Postići ikakav život u našem svemiru čini se priličnim postignućem. Kao ljudi, mi smo dvostruko sretni. Ne uživamo samo u povlastici postojanja nego i u jedinstvenoj sposobnosti da na tome možemo biti zahvalni te da svoj život na mnogo načina možemo učiniti boljim. To je vještina koju smo tek počeli svladavati.”

Carl Sagan: Kosmos

Naši su preci strastveno želeli da spoznaju ovaj svijet, ali nije im se posrećilo da pronađu pravi način. Zato su sebi stvorili sliku malog, ljupkog, čudesnog sveta kojim vladaju bogovi: Anu, Ea, ili Šamaš. U tom svetu ljudi su imali važnu, ako ne i glavnu ulogu. Bili su tijesno povezani s cjelokupnom prirodom. Danas posjedujemo prvoklasno i moćno sredstvo za spoznavanje svemira – nauku. Njome smo otkrili da je svemir toliko star i toliko golem da na prvi pogled sve ljudsko deluje beznačajno. Odvojili smo se od svemira. Činio se dalekim i bez uticaja na našu svakodnevicu. Međutim, uz pomoć nauke dokučili smo ne samo to da je svemir veličanstven i čaroban u svom kružnom kretanju već i da je dostupan ljudskoj spoznaji, i da smo mi u vrlo stvarnom i dubokom smislu dio tog svemira, da nas je on rodio i da nam je sudbina neraskidivo povezana s njime.

Pitanja o postanku svijeta i o sudbini svemira pobuđuju zanimanje i znatiželju ogromnog broja ljudi. Razdoblje u kojem živimo veliko je raskršće naše civilizacije, a možda i naše vrste. Kojim god putem krenuli, sudbina nam je neraskidivo povezana sa naukom.

Razumjeti nauku za nas je toliko važno da od toga zavisi i sam naš opstanak. Osim toga, nauka pruža zadovoljstvo; evolucija se pobrinula za to da uživamo u razumijevanju: naime, oni koji razumiju imaju više izgleda da opstanu. Ova je knjiga, kao i istoimena televizijska serija, pokušaj da se saopšte neke zamisli, metode i radosti nauke.

Natalie Angier: Kanon

Rijetki su autori koji o nauci pišu izvrsno – koji s jedne strane stvarno razumiju kako nauka funkcionira, a s druge strane vrhunski vladaju jezikom. Natalie Angier je jedna od njih. Ova naučna novinarka, rodom Njujorčanka, diplomirala je fiziku i engleski jezik kao iznimno dobra studentica (magna cum laude). U početku je pisala za časopise Discover i Time, a od 1990. godine počinje raditi za New York Times. Već 1991. godine dobiva prestižnu Pulitzerovu nagradu za “za njezine zadivljujuće i poučne izvještaje o raznim naučnim temama”.

“Kanon” daje sažeti pregled osnovnih područja nauke: fizike, kemije, biologije, astronomije i, u nas nepravedno zapostavljene, geologije. Autorica, naravno, nije stručna u svim tim područjima. Ali postoje ljudi koji itekako jesu, i koji su spremni svoje znanje nesebično prenijeti drugima. Zato Natalie Angier intervjuira čak 70 vrhunskih znanstvenika s Princetona, Caltecha, Yalea, Harvarda, MIT-a i mnogih drugih poznatih američkih sveučilišta.

Sama riječ kanon, u kontekstu knjige Natalie Angier, označuje osnovno načelo odnosno skup načela koja su općenito utvrđena kao temeljna za neko područje (u ovom slučaju za nauku).

Nastavi čitati
Advertisement

Otkrijte svijet umjetnosti i kulture!

Ostavi komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Još iz rubrike Kultura

Advertisement

NAJNOVIJE

Advertisement
NA VRH