Pratite nas na društvenim mrežama

Plantismus – Zeleni raj Mehmeda Mešanovića

FOTO: Imrana Kapetanović

Intervju

Plantismus – Zeleni raj Mehmeda Mešanovića

Mehmed Mešanović je dvadesetpetogodišni zaljubljenik u biljke i student Produkt dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Rodom iz Banovića, u Sarajevo se preselio prije 6 godina i upisao Stomatološki fakultet. Nakon nekog vremena, Mehmed je kako kaže shvatio da više uživa u dizajnu enterijera i kreativnom stvaranju, napustio je stomatologiju i upisao Produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti.

Za Mehmeda biljke su prije svega prijatelji. Zelena bića koja žive u simbiozi s nama i čine naše okruženje čišćim i zdravijim. “Uz pravilno razumijevanje i zadovoljavanje njihovih osnovnih potreba, uzgoj biljaka ne mora biti zahtjevan posao. Ukoliko svojoj biljci date dovoljno svjetla, vode i ljubavi, ona će vam uzvratiti osjećanjem ispunjenosti i zadovoljstva sa svakim novim listom”, kaže Meša u razgovoru.

Kada i kako je nastao Plantismus? Koja je „misija“ Plantismusa?

Prije godinu ipo sam odlučio da napravim profil na instagramu na kojem bih mogao dijeliti fotografije svojih biljaka i razmjenjivati savjete sa drugim mnogobrojnim ljubiteljima biljaka. Ubrzo sam primjetio da me sve više ljudi «prati» i da im se istinski dopada moj hobi. Moja misija je da u ljudima probudim ljubav prema biljkama i pokažem da uzgoj biljaka nije nikakva nuklearna fizika, te da svi možemo održati biljku u životu ukoliko obratimo pažnju na njene osnovne potrebe.

Ime Plantismus sam smislio prilikom kreiranja profila i zamislio da se izgovara «po njemački» – Plantizmus.

Odakle ljubav prema biljkama?

Ljubav prema biljkama sam naslijedio od svoje mame. Cijelo svoje djetinjstvo sam proveo okružen biljkama. Mama je uvijek imala puno kućnih biljaka i stan nam je izgledao kao mala džungla, a veliki dio svog djetinjstva sam proveo kod nene na selu, tako da su priroda i zelenilo oduvijek bili dio mene. Dolaskom u Sarajevo sam tu ljubav nekako zanemario, zaokupljen obavezama na faksu i brzim tempom svakodnevnice. Prije otprilike dvije godine mama mi je na poklon donijela jednu svoju biljku. Sa svakim novim listom rasla je i moja fascinacija biljkama, ali i osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva. Vrlo brzo je ta ispunjenost prešla u opsesiju, te danas u svom stanu imam preko stotinu biljaka.

Možeš li nam reći nešto više o pravljenju terarija? Kada si ti počeo sa izradom istih? Par savjeta!

U jednoj od maminih starih knjiga o biljkama sam se prvi put susreo sa uzgojem biljaka u zatvorenim i poluzatvorenim posudama. Od tog trenutka sam fasciniran terarijima i počeo sam da istražujem više o njima, te eksperimentišem sa raznim biljkama i posudama. To je jedan čudesan svijet koji počiva na vrlo jednostavnim prirodnim zakonitostima. Zbog toga svako može vrlo lako početi praviti svoj terarij. Kada se stvari zakomplikuju, tu sam ja da pomognem.

Nedavno si u Tuzli održao radionicu. Možeš li nam reći malo više o tim radionicama, kako je to počelo i kolika je zainteresiranost?

Radionice sam zamislio kao neki vid druženja i antistres terapije. Cilj je da učesnici kroz praktičan pristup nauče osnovne stvari o biljkama i izradi terarija, upoznaju druge ljude koji vole biljke, te po završetku radionice svoj terarij nose kući.

Do sada sam održao dvije radionice u Tuzli, te i radionicu za djecu u multidisciplinarnoj školi School&School u Sarajevu. Bilo mi je jako drago vidjeti veliku zainteresiranost kod djece, te smo se svi divno družili, zabavili i naučili nešto novo. Mislim da su novije generacije više svjesne problema sa kojima se susreće naša planeta, te da su njihove aktivnosti u ovoj sferi možda posljednja nada za očuvanje okoline i sprječavanje globalnog zatopljavanja. Ekolozi upozoravaju da nam je preostalo još dvadeset godina da napravimo neke promjene i spasimo planetu, u suprotnom će šteta biti nepovratna.

Prije nego što je psihijatrija ustanovljena kao naučna disciplina, rad u vrtu preporučivao se za liječenje bolesti uma i nervnog sistema. Da li misliš da je tačno da hortikulturna aktivnost može da doprinese blagodatima našeg nervnog sistema?

Mnoga istraživanja su pokazala da biljke pozitivno utiču na psihičko stanje čovjeka, smanjujući krvni pritisak i umanjujući količinu stresa. Od tinejdžerskih dana se borim sa depresijom, tako da sam pozitivan učinak biljaka iskusio na vlastitoj koži.
Kada izdvojite vrijeme da presadite ili zalijete neku biljku, vaš mozak se aktivno fokusira na datu aktivnost, te potpuno isključi sve stresne faktore svakodnevnice.

Koliko god to čudno zvučalo, ja i razgovaram sa svojim biljkama. Duboko vjerujem da biljke osjećaju našu energiju i da je ljubav jednako značajan faktor za rast biljaka, koliko i voda i svjetlost.

Gdje ti lično nabavljaš biljke i koje su najbolje biljke za držanje u stanu?

Redovno posjećujem okolne rasadnike i mjesta na kojima se prodaju biljke, a najdraži mi je Garden centar Bambus na Otoci. Nisam plaćen za ovu reklamu (smijeh), ali stvarno poštujem svu ljubav i pažnju koju daju biljkama, kao i ljubazno osoblje koje je uvijek dobro raspoloženo i spremno da pomogne.

Faktički bi svaku biljku mogli držati u stanu, ukoliko uložite dovoljno pažnje i truda da naučite njene osnovne potrebe i pružite joj najoptimalnije moguće uslove. Kada donesete novu biljku u svoj dom, izdvojite malo vremena, izguglajte njeno ime i naći ćete mnoštvo informacija o njenim osnovnim potrebama.

Budući da imam toliko biljaka u stanu, briga o njima se svede na svakodnevnu pažnju i održavanje. Otprilike dva puta sedmično izdvojim vrijeme da zalijem svaku biljku, a svakodnevno ih pregledam i dajem im dodatnu njegu i ljubav po potrebi.

Ukoliko ste osoba koju je obeshrabrio prethodni neuspjeh sa nekim zelenim bićem, ja vas ohrabrujem da pokušate još jednom! Kroz ovo iskustvo sam ubio bezbroj biljaka, a to mi se nerijetko dešava i sada. Neke jednostavno nisam «skužio», neke su od početka bile osuđene na nesretan završetak u uslovima mog stana (ali sam ipak htio da pokušam), a neke su nažalost bile zaboravljene i zanemarene pored svojih mnogobrojnih rođaka. Poenta je da uzgoj biljaka podrazumijeva i povremene neuspjehe, te da iz svake greške trebamo naučiti lekciju i u sljedećem pokušaju je primjeniti.

Za početnike bih preporučio nekoliko biljaka koje su jednostavne za održavanje, mogu opstati u različitim uslovima osvjetljenja, a ujedno su i odlični pročišćivači zraka:
– Zlatni puzavac (Epipremnum aureum),
– Sanseverija (Sansevieria),
– Singonijum (Syngonium podophyllum),
– Spatifilum (Spathiphyllum)
– Klorofit (Chlorophytum comosum)

Koji su ti naredni planovi? Da li uskoro imaš nove radionice i gdje?

Budući da mnogo vremena posvećujem fakultetu, vrijeme koje mogu posvetiti Plantismus projektima je ograničeno. Zbog toga nekako pokušavam da idem tempom koji neće ugroziti ni jednu ni drugu stranu. Planiram uskoro radionicu u Sarajevu, ali i nekoliko drugih projekata, o kojima ću pisati na Plantismus profilu kada za to dođe vrijeme.

Kako možemo pratiti rad Plantismusa?

Plantismus svakodnevnicu možete pratiti na fejsbuku i instagramu, gdje se trudim da objavim razvoj svojih biljaka i korisne savjete kad god mi obaveze dozvole. Tu ćete također moći naći sve informacije o budućim radionicama i projektima.

instagram.com/plantismus
facebook.com/plantismus

Otkrijte svijet umjetnosti i kulture!

Ostavi komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Još iz rubrike Intervju

NA VRH