Pratite nas na društvenim mrežama

Picassova Guernica, tragični prizor naše kulture

Kultura

Picassova Guernica, tragični prizor naše kulture

Prije 81 godinu Pablo Picasso je u svom pariškom potkrovlju naslikao Guernicu, potresno umjetničko djelo koje je postalo univerzalan, izvanvremenski antiratni simbol.

Platno prikazuje ljude i životinje u mučnoj agoniji nakon bombardiranja baskijskog gradića Guernice, koju su zrakoplovi njemačkih nacista i talijanskih fašista, pomažući Franciscu Francu, sravnili sa zemljom u jeku Španjolskog građanskog rata 26. aprila 1937 godine.

Napad na Guernicu zloglasan je po tome što je bio prvi nacistički pokušaj teroriziranja civila iz zraka, taktike koju će kasnije primjenjivati u Drugom svjetskom ratu. Broj mrtvih do danas je sporan i, ovisno o izvorima, varira od stotinjak do više od hiljadu.

Picasso, koji je živio u Francuskoj od 1904. godine, prve je fotografije razaranja vidio dva dana poslije napada. Svoju je Guernicu počeo slikati 1. juna. Sam Picasso nikada nije bio u Guernici. Sliku koja prikazuje potresno ratno stradanje toga grada napravio je u Parizu 1937. godine, nakon što je po narudžbi španjolske republikanske vlade dobio zadatak urediti španjolski paviljon na Svjetskoj izložbi u Francuskoj. Detalji na slici, koja je iz Pariza bila premještena u New York, a od 1981. godine se nalazi u Madridu, i dan danas se otkrivaju. Tumače se na različite načine objašnjavajući Picassov politički aktivizam.

‘Iz pepela Guernice nikla je solidarnost sa svima koji pate’

Na platnu dugom gotovo osam metara crnom, sivom i bijelom bojom naslikao je deformirane likove žena i djece kako se u plamenu previjaju od bolova. Uz njih su apatični bik, ranjena golubica i prestravljeni konj.

Tri mjeseca prije španjolska republikanska vlada naručila je od Picassa mural za španjolski paviljon na Svjetskoj izložbi u Parizu. Nakon napada na Guernicu slavni slikar više nije dvojio o tome što će mu biti motiv.

Izložba je otvorena 25. juna 1937. godine. U relativno skromnom španjolskom paviljonu slika se činila golemom.

Mišljenja su bila podijeljena. Britanskom likovnom kritičaru Anthonyju Bluntu slika se nije svidjela i rekao je da je ‘Picasso prošlost’. Ali je zato francuski pjesnik Michel Leiris napisao da je slika Picassovo ‘pismo tuge: sve što volimo umire’.

Od 1937. do 1939. putovala je Europom po izložbama na kojima se skupljao novac za španjolske izbjeglice. Sa početkom Drugog svjetskog rata Picasso je svoje remek-djelo povjerio njujorškom Muzeju moderne umjetnosti u kojem je ostala idućih 40 godina.

Ali je slavna MoMA dobila jasne slikarove upute – platno pripada španjolskom narodu i bit će mu vraćeno ‘kada mu se vrate i otete slobode’.

Nakon Francove smrti u Španjolskoj je obnovljena demokracija, pa je i Guernica vraćena u Madrid 1981. godine.

Prvo je bila izložena u Pradu, iza stakla otpornog na metke i eksplozije, zaštićena od mogućih napada u zemlji koja se tada još oporavljala od mračne prošlosti.

Sada je glavna atrakcija u Muzeju kraljice Sofije.

Otkrijte svijet umjetnosti i kulture!

Ostavi komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Još iz rubrike Kultura

NA VRH