Pratite nas na društvenim mrežama

Nedjeljna preporuka za čitanje

FOTO: Ergita Sela

Kultura

Nedjeljna preporuka za čitanje

Jesen je doba kad se i mi i priroda nekako počinjemo smirivati. Putovanja, ljetne aktivnosti i neprestano kretanje prestaju. Najljepše nam je doma, u udobnim foteljama, pod dekicom, uz toplu čokoladu ili čaj. To je idealno vrijeme za pročitati nekoliko dobrih knjiga koje će nas oplemeniti i pripremiti za nadolazeću zimu. Čitanje je najbolja terapija za ljude. Opušta, vodi u neke druge svjetove, uči nas novim stvarima i povezuje, a ima li boljeg vremena za posvetiti se novim naslovima od jesenskih dana i večeri.

Theodore Zeldin – Intimna historija čovječanstva

“Intimna historija čovječanstva” Theodorea Zeldina prvi je puta objavljena 1994. i od tada do danas postala je jedna od onih slavnih i utjecajnih knjiga koje sasvim opravdano nose epitet žanrovskih klasika. Zanimljivo je da se “Intimna historija čovječanstva” danas smatra klasikom self helpa – odnosno samopomoći – premda je autor knjige Theodore Zeldin sasvim netipična osoba za ovaj žanr.

Riječ je, naime, o uglednom naučniku, oksfordskom profesoru historije, članu Europske i Britanske akademije, osobi koja je u jednoj anketi izabrana među stotinu najvažnijih mislilaca današnjice, i za čija se predviđanja i prognoze misli da će imati bitnog utjecaja u novom tisućljeću.

Kao plod enciklopedijskih težnji, “Intimna historija čovječanstva” ujedno je jedan od najoriginalnijih pogleda na fenomen svakidašnjeg života. Istražujući iskustvo osobnih emocija, Zeldin ujedno istražuje i historiju ljudskih osjećaja, pokazujući kako su ljudi i nekad i sad bježali od samoće, straha i besciljnosti i tragali za novim oblicima življenja kako ne bi postali žrtvama svojih iskustava i sjećanja. Kako bi napisao ovu jednostavnu i čistu knjigu, koja ponajprije svjedoči o složenosti svakodnevnog iskustva, Zeldin je dugo razgovarao s konobaricama, služavkama, intelektualkama, inženjerkama, liječnicama, poreznim inspektoricama, policajkama, i mnogim drugima, mahom ženama.

Uočavajući harmoniju između prošlosti i sadašnjosti, Zeldin je želio istaknuti da svi dijelimo ista iskustva, navodeći nas da shvatimo da postoje mogućnosti za bolji život, i naš i ljudske zajednice uopće. Theodore Zeldin zaista želi pokazati ljudima da imaju više mogućnosti nego što im se to čini, i da ova knjiga lako može – kako je već napisao jedan kritičar – promijeniti bilo čiji život.

Before the Coffee Gets Cold – Toshikazu Kawaguchi

U maloj uličici u Tokiju, nalazi se kafić koji već više od sto godina poslužuje pažljivo skuhanu kafu. Ali ovaj kafić svojim kupcima nudi jedinstveno iskustvo: priliku da putuju kroz vrijeme.

S osjećajem perverzne uzaludnosti, Kawaguchijevi likovi kreću se kroz vrijeme znajući da ne mogu ništa promijeniti. U japanskoj je literaturi uobičajena tema – prepuštanje nemogućnosti promjene, gdje promjena prošlosti tokom putovanja uzrokuje kasnije nedosljednosti.

Upoznajemo četvoro posjetitelja od kojih se svaki od njih nada da će iskoristiti vremensku – putničku ponudu kafića. Ali putovanje u prošlost ne dolazi bez rizika: kupci moraju sjediti na određenom mjestu, ne mogu napustiti kafić, i na kraju, moraju se vratiti u sadašnjost prije nego što kafa ohladi.

Lijepa, dirljiva priča Toshikazua Kawaguchija – koju je s japanskog preveo Geoffrey Trousselot – istražuje starovjekovno pitanje: šta biste promijenili ako biste mogli putovati u prošlost. Još važnije, koga biste željeli sresti, još ovaj put?

Fumitake Koga, Ichiro Kishimi – Imati hrabrosti ne svidjeti se drugima

Jedan filozof i jedan pisac udružili su znanje i u ovoj nam knjizi u obliku dijaloga između Mladića i Filozofa, pokušali odgovoriti na puno životnih pitanja. Ideje se oslanjaju na teorije Alfreda Adlera velikana psihologije 19. stoljeća, manje poznatog od Freuda i Jounga, ali ne i manje uticajnog. Prema autorima romana, Adler je bio čvrsti zastupnik hipoteze da “ljudima ne upravljaju emocije”, odnosno da se sve emocije mogu kontrolirati. U dinamičnom razgovoru postavljaju se i promišljaju razna svakodnevna pitanja, ali i ona koja se uvijek pitamo. Možemo li živjeti bez potvrde drugih? Određuje li nas prošlost ili tek naša težnja prema ciljevima u budućnosti? Koliko su u životu bitni međuljudski odnosi?

“Imati hrabrosti ne svidjeti se drugima” izuzetno je stimulativna, inspirativna knjiga i, najvažnije, otvorena za dijalog. Njezina je najjača karta upravo u tome što ohrabruje čitatelja, kako je Adler ohrabrivao svoje pacijente; što u determiniranost ljudskoga života – najviše društvenim odnosima – unosi kreativnu energiju promjene, slobodu da se, eto, ne svidimo drugima.

Nastavi čitati
Advertisement

Otkrijte svijet umjetnosti i kulture!

Ostavi komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Još iz rubrike Kultura

Advertisement

NAJNOVIJE

Advertisement
NA VRH