Pratite nas na društvenim mrežama

Larpurlartizam – Umjetnost zbog umjetnosti ili korisna umjetnost

FOTO: Ian Williams/Unsplash

Kultura

Larpurlartizam – Umjetnost zbog umjetnosti ili korisna umjetnost

‘Uz dobre veze i arogantnost, osvajaju kulturne pozornice razni mešetari, praznoglavci i hohštapleri. Vuglarni seks bez ljubavi, rugoba, koristoljublje, novac, nasilje i kriminal preplavili su televiziju da potope lijepu knjigu i sve što je vrijedno. Književni bestselleri prodaju se najviše u veletrgovinama s drugom robom široke potrošnje i istom kričavom reklamom i ukusom. Autentična se literatura sve manje čita, a sugestivna snaga medija stvara preko noći prominentne autore, kao što su, tek na drugi način, boljševički agitpropovci izbacivali svoju umjetničku elitu. Na sreću, u toj šikari izraste pokoji cvijet, i nije nipošto sve korov, dapače, pojave se katkad remek-djela, ali džungla osvaja sve veći prostor.’ (I. Supek)

Larpurlartizam je estetička teorija formulisana u drugoj polovini 19. vijeka, koja negira utilitaristička shvatanja umjetnosti i književnosti zastupajući tezu da umjetnost ne treba ničemu da služi osim ljepoti, da je ona dovoljna sama sebi (fr. /’ art pour lart = umjetnost radi umjetnosti). Termin je uveo Viktor Kuzen 1818., ali osnove teorije postavljene su još ranije, npr. u Kantovom učenju o bezinteresnom dopadanju i u ideji o autonomiji umjetničkog djela. Edgar Alan Po u eseju „Pjesničko načelo“ iznosi gledište da je zadatak pjesnika da stvori pjesmu radi nje same, a ne radi pouke.

Umjetnost zbog umjetnosti ili korisna umjetnost. Umjetnost kao cilj po sebi ili umjetnost koja služi nekom cilju. “Umjetnost sve više u ovo doba demokracije postaje vlasništvo elite, svojina jedne bizarne aristokracije, morbidne i pune šarma”, komentira pisac Catulle Mendès krajem stoljeća. Nezgodna situacija za one koji ne žele biti ni glasnogovornici mase ni umjetnici za nekolicinu odabranih. “Umjetnost, kada se sve zbroji, možda nije ozbiljnija od kuglanja; sve je to možda samo velika šala”, tvrdi Gustave Flaubert u Correspondance (Pisma). Čemu ona služi?

Teoriju larpurlartizma razvio je Théophile Gautier u predgovoru svom romanu Gospođica de Mopen (1836).  Osnovne postavke larpurlartizma svode se na sljedeće: umjetnost je nezainteresovana za sve što je oko nje i izvan nje; ne interesuje je ništa što se događa u društvu: politika, moral, vaspitanje, socijalna pitanja; ne služi nikakvom korisnom cilju (“Lijepo ne može ničemu da služi, sve je ružno što je korisno”, “Ja bih se rado lišio krompira nego ruža, a mislim da postoji samo jedan utilitarista na svijetu koji bi počupao aleju lala da bi na njihovom mjestu zasadio kupus” – Théophile Gautier); pravoj umjetnosti su strana snažna osjećanja; impresija je u osnovi doživljaja ljepote; ideal umjetnosti je savršenstvo ljepote.

Nezainteresovanost za društvena zbivanja, kao izraz nezadovoljstva svijetom i životom, i bjekstvo od društvene angažovanosti, odvelo je larpurlartiste u zatvaranje u svijet umjetnosti, “u kulu od slonovače” (“Umjetnost je jedina istina i dobra stvar u životu”; “Život je tako strašan i može se podnijeti samo tako ako se izbjegava, a to se postiže ako se živi u svijetu umjetnosti” – Gustave Flaubert).

“Postoje velike i strašne riječi koje neprestano prolaze književnom polemikom: umjetnost, lijepo, korisno, moral. Nastaje velika zbrka; i u nedostatku filozofske mudrosti, svatko za sebe uzima polovicu zastave, tvrdeći da druga nema nikakve vrijednosti. (…) Bolno je primijetiti da slične greške nalazimo u dvije suprotstavljene škole: buržujskoj školi i socijalističkoj školi. Moralizirajmo! Moralizirajmo!, viču obje u misionarskom zanosu. Naravno, jedna propovijeda buržujski moral, a druga socijalistički. Zbog toga je umjetnost još samo pitanje propagande.” – Charles Baudelaire

Ova teorija je imala pristalice od Edgara Alana Poa, preko Charles Baudelaira do Oscara Wildea. Srpski pisci različitih poetičkih afiniteta naklonjeni su larpurlartizmu: Laza Kostić, Vojislav Ilić, Milan Rakić, Jovan Dučić. Pjesma Moja poezija Jovana Dučića predstavlja umjetnički manifest larpurlartizma. Teorija larpurlartizma predstavlja pripremu artizma i estetizma u umjetnosti i osnovu modernih književnih pravaca i škola: parnasizma, simbolizma, formalizma.

“Umjetnost ne može promijeniti svijet, no daje naslutiti da postoji manevarski prostor, u vladajućem poretku, u glavama, u težnjama. A to se ne može svesti na mahanje dobrim progresivističkim namjerama, kao ni na mali pokušaj provokacije, često zadovoljen šokiranjem buržuja koji je oduševljen time što je buržuj.

No ta se umjetnost neće smjeti raspršiti u kulturnoj animaciji, niti se svesti na puko estetsko obrazovanje. Jer ona zasigurno ne pokušava “ponovno očarati svijet”: ona od dovođenja u krizu naših realnosti čini “slavlje mogućnosti” – naših kolektivnih i intimnih mogućnosti.” – Ernst Bloch, Princip nada

Otkrijte svijet umjetnosti i kulture!

Ostavi komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Još iz rubrike Kultura

NA VRH