Pratite nas na društvenim mrežama

Kolorit u djelima Henrija Matissea

Henri Matisse/The Joy of Life, 1905

Kultura

Kolorit u djelima Henrija Matissea

Henri Matisse (1869. – 1954.), francuski je slikar, grafičar, vajar i dekorater. Bio je vodeći član pokreta fovizam, koji je nastao 1905. godine, kada su kritičari zgroženi novim stilom, koji je bio pun žestokih boja i smjelih izopačenja, a koji su stvorili mladi slikari, odlučili da im daju naziv fauves (divlje zvijeri). Oni su to ime nosili s ponosom. U stvari, nije ih okupio neki zajednički program, ali im je bilo zajedničko osjećanje oslobođenja i eksperimenta. Uz Matissea, bili su tu i André Derain, Maurice de Vlaminck, Georges Braque, Raoul Dufy i mnogi drugi. Taj naraštaj slijedio je prije svega instinkt. Od impresionističkog luminizma putovalo se u područje čistog kolorita. Nastup mladih slikara izazvao je negodovanje i šire publike i kritičara. Kao pokret, fovizam je obuhvatao mnogobrojne slabo povezane, individualne stilove, a grupa se rasturila poslije nekoliko godina.

“The Music”, 1939

Prvu samostalnu izložbu održao je 1904. godine. 1905. bila je prekretnica u radu slikara. Ljeto je proveo u malom selu Colyure na obali Mediterana s umjetnicima Mauriceom Vlaminckom i Andreom Derainom. Oni su razvili novi stil koji je već bio jasno vidljiv u najnovijim Matisseovim djelima: ravnim oblicima s oštrim, ponekad kontrastnim konturama, intenzivnim čistim bojama, lišenima tonskih i često svjetlosnih sjena. Mala skupina umjetnika istomišljenika nastala je oko Matissea, Deraina i Vlaminke.

Godine 1906. odlazi u Alžir na proučavanje afričke umjetnosti, utjelovljujući najbolje primjere primitivizma. Od 1906. do 1911. umjetnik stvara svoje istaknute slike: „Plava golotinja“, „Crveni turban“, „Luksuzni predmeti II“, „Glazba“, prva verzija „Plesa“ i druga. Mnoga od najboljih djela Matisse nastala su tokom desetljeća nakon 1906. godine, kada je razvio neku vrstu strogog stila koji ističe ravne oblike i dekorativne uzorke. U tom razdoblju umjetnik mnogo putuje, što se odražava u njegovim djelima.

“Dance”, 1910

Najznačajnija Matisseova slika toga razdoblja je kompozicija “Ples” . Već u tom djelu dolaze do izražaja bitna svojstva Matisseova opusa, plošni tretman, zatvorene obojene površine bez tonskih prijelaza te izrazit smisao za pokret i krivulju što se postupno preobražava u arabesku. U intimnom interijeru likovi su prikazani s vazama i cvjetnim aranžmanima te bogatom šarenom tapetom koja ih uokviruje. Potaknuti su putovanjima u Maroko kao i egzotičnim krajolicima iz Tangera.

“Crvene ribe” Henrija Matissea, kao i “Dance II”, prepoznate su kao svjetska remek-djela. Nakon 1910., u mnogim djelima umjetnika, paleta boja se sastoji od zelenih, plavih, plavo-sivih i ljubičastih tonova. Kompozicije postaju strožije, a crte jasnije, gotovo kao na crtežu, što je uočljivo u poznatim slikama iz 1910.-1917. : “Mrtva priroda s geranijama”, “Razgovor”, “Prozor u Tangeru”, “Zora na terasi”, “Sjedanje reefina”,”Portret umjetnikove žene”.

“The Joy of Life”, 1905

The Joy of Life (Radost življenja), vjerovatno je najznačajnija Matisseova slika. Ona u sažetom obliku prikazuje duh fovizma, bolje nego ijedno drugo pojedinačno djelo. Očigledno je da su njene ravne bojene površine, vrlo ustalasane konture i “primitivna” draž njenih formi izvedeni od Gauguina. Ono što sliku čini revolucionarnom jeste njena radikalna jednostavnost, njen “dar” izostavljanja: sve što se moglo, izostavljeno je ili je dato samo implicitno, pa ipak taj prizor zadržava sve što je bitno od plastične forme i prostorne dubine.

“The Pink Studio” (1911)

Henri Matisse je živio 84 godine i umro 1954. Tokom dugog i intenzivnog razdoblja svoje kreativne aktivnosti stvarao je skulpture, vitraje, skice za rusku baletnu trupu Sergeja Dyagileva, radio na ilustracijama knjiga, unutarnjem uređenju pa čak i samostanskoj kapeli. Ali najveće blago Matissea, kao temeljne figure moderne umjetnosti, njegov je izražajni jezik boje i crtanja, koji se odražava u mnogim djelima.

 

 

Otkrijte svijet umjetnosti i kulture!

Ostavi komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Još iz rubrike Kultura

NA VRH