Pratite nas na društvenim mrežama

Filmovi idealni za introverte

FILM

Filmovi idealni za introverte

Biti introvert često se pogrešno shvata kao biti dosadan, nezanimljiv i prejednostavan. Ljudi imaju tendenciju da se manje brinu i žale na one koji su povučeni i tihi. Introverti su danas neki od najcijenjenijih i pogrešno procijenjenih ljudi, a kako ih većina ljudi doživljava daleko je od onoga što oni zaista jesu i što oni stvarno rade.

S druge strane, ekstroverti imaju tendenciju da bolje komuniciraju i izražavaju svoje misli i osjećaje, dok su introverti poznati kao rezervirani i neodlučni kada je u pitanju otkrivanje, a navedeni filmovi mogu biti osnovni i koristan vodič za ekstroverte da bi razumjeli i vidjeli svijet introvertnim očima.

Njihovi mirniji trenuci mogu biti trenuci u kojima su oni najperspektivniji i/ili maštovitiji, a u ovim filmovima vidimo tu stranu.

Ovi filmovi prikazuju introvertnost kao upečatljiv način života, a ne samo stanje uma da budete sami; oni pokazuju razloge koji stoje iza toga, njegove efekte prema drugim ljudima i kako se oni nose s tim.

The Perks of Being a Wallflower (2012)





Smiješan, dirljivi, bezvremenski film snimljen prema bestseler romanu Stephen Chbosky. Izvanredni mladi glumci: Emma Watson, Logan Lerman i Ezra Miller na velika platna donose priču koja nikog neće ostaviti ravnodušnim.

Osim što su prikazani događaji iz djetinjstva Charlija s kojima se možemo poistovjetiti, film se dotaknuo gotovo svih problema kroz koje prolaze tinejdžeri. Tu su psihički problemi i traženje sebe, nesigurnost i nedostatak samopouzdanja, prva ljubav, prvo seksualno iskustvo, prvi kontakt sa drogom i alkoholom, te pritisak koji stvara upis na fakultet. Moderni klasik koji bilježi vrtoglave uspone i padove odrastanja priča je o ljubavi, gubitcima, strahu i nadi te nezaboravnim prijateljstvima koja nam pomažu kroz život.

The Station Agent (2003)





Samoću je mnogo lakše podnijeti kada je imate s kime podijeliti, poručuje nam Thomas McCarthy u svojem toplom filmu “Čuvar stanice”. Najveća strast u životu usamljenog i dobroćudnog Finbara McBridea (Peter Dinklage) jest promatranje vlakova, a dijeli je s prijateljem Henryjem Stylesom (Paul Benjamin).

Spajajući ozbiljne teme gubitka voljenih osoba i urođenih prepreka realiziranju normalnog života s vedrijim pogledom na svijet i nasmijanom porukom o imperativu optimizma, redatelj i scenarist Thomas McCarthy u svojoj se drami “Čuvar stanice” pokazao autorom rijetkog osjećaja za emotivni detalj i suptilne nijanse priče. Iako na prvi pogled priča o tihom čovjeku koji voli promatrati vlakove, ne zvuči kao materijal za primamljiv film, “Čuvar stanice” uspijeva biti i zabavan, i dirljiv, i realističan, i inspirirajući, bez da i jednog trena upada u zamku laganog moraliziranja. Naravno, uspjeh je to koji je uvelike zasluga i sjajnoga glumačkog trija, Petera Dinklagea, Bobbyja Canavalea i Patricije Clarkson.

Amélie (2001)





Amélie živi u svom vlastitom svijetu u Parizu i radi kao konobarica u malom caffe baru “Dva Mlina”. Traumatizirana je majčinom iznenadnom smrću, a niti s ocem nema posebno dobre odnose. Amélie se oduševljava raznim sitnicama, i jednoga dana u svom stanu pronalazi staru kutiju sa suvenirima iz nečijeg djetinjstva. Želi naći vlasnika kutije, a nakon dužeg lutanja, jedan ekscentrični slikar upućuje je na pravi trag i ona anonimno vraća kutiju vlasniku.

To mijenja njegov život i Amélie odlučuje potražiti i druge živote koje bi trebalo uljepšati i oplemeniti. Pokušavajući osloboditi emocije svog oca, ukrade njegovog vrtnog patuljka, nagovara susjedu Philomene, stjuardesu, da njenom ocu šalje fotografije s “puta oko svijeta”, piše lažna ljubavna pisma svojoj kućepaziteljici potpisujući se kao njen pokojni suprug, pronalazi ljubavne partnere svojim poznanicima… ali, tko će popraviti i uljepšati njen vlastiti život?

Film je imao 5 nominacija za Oscara a osvojio je 2 BAFTA nagrade, 4 Cezar nagrade te 4 nagrade Evropske filmske akademije među kojima su i one za najbolji evropski film i reditelja. Film „Amelie“ je osvojio još 46 filmskih nagrada širom svijeta.

The Royal Tenenbaums (2001)





The Royal Tenenbaums američka je humoristična drama iz 2001. godine koju je režirao Wes Anderson prema vlastitom scenariju, a kojem je to treći dugometražni film. Radnja se odvija oko umirovljenog odvjetnika Royala Tenebauma (Gene Hackman) koji odglumi da je bolestan kako bi se vratio natrag u svoju obitelj od koje se udaljio.

Stylus Magazine je film stavio na 3. mjesto na listi “Najboljih filmova tisućljeća”.

Taxi Driver (1976)





Izvrsno napisan, briljantno režiran i sjajno odigran (Robert De Niro te je godine nezasluženo ostao bez Oscara) “Taksist” je ne samo veliki film o urbanoj psihozi, nego i jedno od onih ostvarenja koja su davno iz filmske umjetnosti prešla u kolektivnu svijest generacija gledatelja.

Taksista je film o vožnji. To je film o ljudskoj potrebi da stignu na odredište. Naši životi su konstantna putovanja, mi stalno pokušavamo da stignemo negdje, negdje dalje, bliže nečemu. Šta je to nešto… smrt, ispunjenje, raj?
Na kraju putovanja mi postajemo kompletni, uništavamo sve sopstvene demone i premošćujemo prepreke, i vraćamo se u stanje kompletnog bića, u vrijeme kada nismo bili svjesni samih sebe, kada nije bilo ega, kada nije bilo ničega što bi stvorilo osjećaj nepotpunosti.
To je ono što Taksista ilustruje; životna borba i uništavanje sebe; jer, samo onda kada uništimo sebe, mi se osjećamo istinski srećni, i iz tog razloga proizilazi Travis-ovo simbolično samoubistvo na kraju filma.

Lars and the Real Girl (2004)





Lars je usamljeni i povučeni mladić koji prijateljstvo i ljubav pronađe u sex lutci. Unatoč početnoj zabrinutosti Larsovi prijatelji odluče podržati njegove iluzije.

Kada Lars Lindstrom predstavi svom bratu Gusu i šogorici Karin svoju novu prijateljicu Biancu koju je upoznao putem Interneta, njihova je prva reakcija – šok i nevjerica. Padne im na pamet nije li njihov dragi Lars, koji je inače sladak i introvertan tip, potpuno poludio – naime, upoznavši Biancu oni vide da se radi o običnoj lutki.

Scenaristica Nancy Oliver nominirana je za Oscara 2008. u kategoriji originalnog scenarija, dok je za ulogu Larsa Ryan Gosling iste godine nominiran za Zlatni globus.

American Beauty (1999)





Dobitnik pet Oscara, “Vrtlog života” ne prestaje oduševljavati originalnošću prikaza života u američkom predgrađu. Iznimne strukture, prikazujući mnoge sudbine koje se prepliću, Mendesov će upečatljivi film najvjerojatnije zauvijek ostati visoko pozicioniran na top-listama najboljih filmova. Spojivši potresnu dramu s crnim humorom i obogativši film pomalo bizarnim, ali presudno značajnim detaljima, Sam Mendes zauvijek si je priskrbio mjesto među najvećim holivudskim imenima.

“Vrtlog života” mogao bi se zvati “Priručnikom za muškarce koji su navršili četrdesetu”. Prvi korak: zaljubiti se u srednjoškolsku navijačicu; drugi: dati otkaz i ucijeniti šefa; treći – kupiti klasični sportski automobil. Naravno, niti jedna sudbina ne može biti nalik onoj Lestera Burnhama, Amerikanca koji je odsanjao američki san na posve drugačiji način. Život Lestera Burnhama (Kevin Spacey) je potpuni promašaj. Njegova savršeno odjevena, uštogljena žena, Carolyn (Annette Bening), predbacuje mu za svaku sitnicu, kćer Jane (Thora Birch) ne komunicira s njim, a posao je pravi pakao. Ipak, neutješni Lester jednog naizgled običnog dana doživljava pravu malu renesansu: opazivši kćerkinu kolegicu iz navijačkog tima, Angelu (Mena Suvari), u njemu se probude zaboravljene strasti. Potresen snažnim osjećajima prema Angeli, Lester kreće na put bez povratka i daje otkaz, usput ucijenivši šefa te počinje dizati utege u garaži i podsjećati se na stvari koje su ga uveseljavale u mladosti. Istovremeno, Carolyn vara Lestera s trgovcem nekretnina, “Kingom” (Peter Gallagher), a kćer Jane počinje neobičnu vezu s vršnjakom iz susjedstva, povučenim Rickyjem (Wes Bentley). I dok lijepa Angela iznenađuje Lestera uzvraćanjem naklonosti, njegova potresna sudbina iznenadit će i šokirati obitelj… Srce i duša “Vrtloga života” je genijalni Kevin Spacey (“Život Davida Galea”, “K-PAX”), buntovnik s razlogom i otpadnik od društva, novoprobuđena romantična duša koja pronalazi ispunjenje u naizgled beznačajnim radnjama, gestama i situacijama. Kao njegov mladi susjed koji vidi ljepotu u najobičnijem predmetu s kojim se poigrava vjetar, tako i lik koji tumači Spacey, konačno shvaća gdje je skrivena ljepota i kako ju pronaći iza velova grube realnosti.

Edward Scissorhands (1990)





Tim Barton je zaista originalan i genijalan režiser. Njegovi filmovi su po svemu jedinstveni i svaki od njih nosi nešto što nijedan drugi nema. Za svaki od njih vezana je originalna ideja, neponovljiva atmosfera i jedinstveni likovi. Ovde je lik Edvarda razrađen fenomenalno, do najsitnijeg detalja.

Edward je neobičan mladić kojega je stvorio genijalni izumitelj, no ostavio ga je nedovršenog prije svoje smrti. Edward je u svemu savršen, osim u jednoj stvari: umjesto prstiju, na rukama ima po pet pari škara. Lady Peg dolazi jednoga dana u Edwardov gotski dvorac i oduševljena neobičnim mladićem, poziva ga da živi u njezinom raskošnom domu, gdje on postaje predmet znatiželje susjeda. Edward se proslavi svojom vještinom obrezivanja ograda i pravljenja frizura, a očaran je lijepom Kim. No, njegova sreća je kratkoga vijeka jer ga optuže za prijestup koji nije počinio.

Riječ je o postmodernističkom ostvarenju izvrsne kamere, scenografije i kostimografije (koja vuče inspiraciju iz njemačkih ekspresionističkih filmova), čija priča prikazuje nesretnu sudbinu modernog Caspara Hausera, naime zastrašujućeg robota neočekivano dobre duše koji se usred svoje nesreće ne može prilagoditi normalnom životu, unatoč nastojanjima onih koji su ga prisvojili.

What’s Eating Gilbert Grape (1993)





Što muči Gilberta Grapea je američki dramski film iz 1993. godine kojeg je režirao Lasse Hallström. Glavni glumci su Johnny Depp, Juliette Lewis i Leonardo DiCaprio.

Gilbert Grejp je mladić koji živi u prilično izolovanom mjestu od tek hiljadu stanovnika, gdje se svi međusobno poznaju, pa tako prilično normalno prihvataju i njegovu neobičnu porodicu koja bi vjerovatno negdje bila potpuno izolovana.

Cashback (2006)





Često se desi da odlični kratkometražni filmovi oduševe publiku toliko da nedugo nakon premijere dobiju nastavak u vidu dugometražnog filma, koji još više razradi ono što smo vidjeli u kratkom projektu. Takav je slučaj i sa ovim radom, koji je kao podlogu imao istoimeni kratkometražni film iz 2004. godine. Ekipa je ostala potpuno ista, a autor je centralnoj priči dodao uvod i veću razradu.

Kratkometražni film je bio nominovan za Oskara, pa je logičan zaključak bio da se priča može razraditi u dugometražni projekat. Sean Ellis u potpunosti potpisuje jedan veoma zanimljiv i kreativan rad koji se na sebi svojstven način bavi problemom insomnije, umjetničkom inspiracijom i dosadom na poslu, a tu je i nezaobilazna romantična priča. Likovi su veoma raznoliki i uvjerljivi, svakome je dodata određena komična crta, što ih uz britanski akcenat i česte crnohumorne sekvence čini zanimljivim za gledanje.

 

Nastavi čitati

Otkrijte svijet umjetnosti i kulture!

Ostavi komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Još iz rubrike FILM

Advertisement

NAJNOVIJE

Advertisement
NA VRH