Pratite nas na društvenim mrežama

CHERNOBYL – 1:23:45h

RECENZIJE

CHERNOBYL – 1:23:45h

Tokom posljednje tri decenije, Černobil je ostao politički i društveno-ekonomski duh vremena, a činjenica da svaki složeni detalj nuklearne katastrofe i njezinih posljedica još uvijek pokreće naš interes govori dovoljno o njenom uticaju. U mini seriji Craiga Mazina za HBO, vraćamo se u vrijeme kada je Černobil postao najgora noćna mora čovječanstva. Miniserija koja je svojom kvalitetom i istinitom pričom oduševila svijet u samo tri sedmice prikazivanja, postala je najbolje ocijenjenom serijom svih vremena.Serija od pet epizoda dramatizirana je verzija aktualnih događaja, i to isključivo iz perspektive pripovijedanja, što predstavlja još veći nivo filmskog postignuća.

26. travnja 1986. godine u nuklearnoj elektrani Černobil, u Ukrajini u Sovjetskom Savezu došlo je do ogromne eksplozije koja je otpustila radioaktivne materijale širom Bjelorusije, Rusije i Ukrajine sve do Skandinavije i Zapadne Europe. Nuklearno gorivo gorjelo je danima, a radiokativne čestice iz Černobila raspršile su se na tri četvrtine površine Europe. Svi smo čuli za napuštene šume, mutirane životinje i teško oboljele ljude, ali te su posljedice ništa u odnosu na to kakve su mogle biti da nije bilo ljudi koji su žrtvovali svoje živote da spriječe nestanak Europe i dijela Azije.

Odlična glumačka ekipa koju predvode: Jared Harris, Stellan Skarsgard i Emily Watson, uz brojna manje poznata, ali jednako vrsna imena, oživjeli su priču koja je dugo čekala da bude ispričana.  Priča je pripovijedana iz perspektive naučnika Valerij Legasova i kako je on, zajedno sa Shcherbinom i drugom nuklearnom naučnicom Ulanom Khomyuk, preuzeo kontrolu nad situacijom i prisilio vladu da poduzme zapanjujuće mjere za čišćenje otpada i donese ogromne reforme u druge nuklearne elektrane.

Stellan Skarsgard u ulozi birokrata i sovjetskog političara Borisa Shcherbina, čovjek bez mnogo akademskog znanja, ali s bogatim političkim iskustvom od surova čovjeka posvećena vlasti preobražava se u muškarca osuđenog na smrt, odlučnog preći preko loše postavljenih uvjerenja i sarađivati sa Legasovom. Jednom prilikom je izjavio da je koristio vlastita sjećanja na incident u rodnoj Švedskoj kako bi što bolje izgradio lik Shcherbina.

Emily Watson tumači lik Ulane Khomyuk, žene koja je jednom jedinom intervencijom spriječila raspadanje Evrope. Međutim, na časovima historije nećete učiti o Ulani, Legasovu, o vatrogascu, rudaru ili običnom radniku, zato što će u historiji uvijek biti glasnija ona velika imena, koja su uglavnom i bila uzrok nuklearne katastrofe. Kreatori serije potrudili su se da odaju počast upravo ljudima iza kulisa, a glumci su na dostojanstven način ispričali njihove priče. Živimo u eri u kojoj se ruski likovi obično prikazuju kao antagonisti, ali Černobil vas čini suosjećajnim sa gotovo svakim likom u njihovom  sivom svijetu, da ste često zapanjeni žrtvama koje su napravili u tom procesu.

Na najjednostavniji način prikazan je način na koji funkcionira jedna nuklearna elektrana, objašnjeni su procesi koji se odvijaju unutar reaktora, šta predstavlja radijacija, kako do nje dolazi i koliko je ona opasna. Prenesen je duh toga vremena i totalitarizma koji je vladao u tadašnjoj Sovjetskoj Ukrajini i koji je poprilično doprinio samoj nesreći te većem broju žrtava i oboljelih zbog ignoriranja problema i zataškavanja informacija kako se ne bi narušio ugled Sovjetskog Saveza u svijetu.

Postoji sjajna scena između Emily Watson i Jareda Harrisa, gdje se govori o tome kako mogu utjecati na promjene i potaknuti reforme koje su potrebne da bi se spriječila ponovna katastrofa. Kada Harris (Valerij Legasov) prilazi štandu, kamera se odbija od okvira, međutim kada odluči govoriti istinu, slika se savršeno slaže, što ukazuje na to da istina daje fokus i stabilnost.

U posljednjoj epizodi Legasov kaže: “Svaka laž koju iznesemo nosi dug prema istini. Prije ili kasnije, dug se plaća.“ Te riječi mudrosti nastavit će vam zvoniti u ušima i savjesti dugo nakon gledanja serije. HBO-ova Černobilska pokrajina nalazi se u zoni u kojoj je teško razlikovati činjenice od fikcije, ovisno o tome u koju verziju želite vjerovati, ali istina iza nje je čudnija od fikcije.

Valerij Legasov oduzeo si je život u 51. godini života, 26. aprila 1988.  godine, tačno dvije godine nakon eksplozije u Černobilu. Audiosnimke njegovih memoara, kružile su naučnom zajednicom SSSR-a. Zbog samoubojstva niko ih nije mogao ignorisati. Po njegovoj smrti, sovjetske vlasti su napokon priznale propuste u dizajnu RMBK reaktora. Reaktori su popravljeni kako bi se spriječile nesreće poput černobilske. Legasovu su pomagali desetine naučnika, neki su demantovali javne navode pa su smjenjivani, hapšeni i zatvarani. Lik Uljane Homjuk osmišljen je da predstavlja sve njih u čast njihove predanosti istini i čovječanstvu. Boris Serbina umro je 22. avgusta 1990. četiri godine i četiri mjeseca nakon što je poslan u Černobil. Zbog svojih uloga u nesreći, Viktor Brjuhanov, Anatolij Djatlov i Nikolaj Fomin osuđeni su na 10 godina teškog rada. Nakon puštanja Nikolaj Fomin vratio se poslu u nuklearnoj elektrani u Kalinjinu u Rusiji. Anatolij Djatlov umro je 1995. od posljedica radijacije, u dobi od 64 godine. Tijelo Valerija Hodemčuka nikad nije pronađeno. Vječno će biti pokopan ispod reaktora 4. Odjeća vatrogasaca i dalje je u podrumu bolnice u Pripjatu, i dan danas je opasno radioaktivna.

400 rudara mjesec dana je radilo kako bi spriječili taljenje jezgre. Procjenjuje se da je barem 100 njih umrlo, ne doživjevši četrdesete. Mnogi izvodi navode da tri ronioca koji su ispraznili tankove, umrli nakon svog herojskog čina. Zapravo su sva trojica hospitalizirana i svi su još živi. Više od 600.000 dovedeno je na rad u Zatvorenoj zoni. Uprkos brojnim oboljenjima i smrtima zbog radijacije, sovjetske vlasti nisu službeno bilježile njihove sudbine. Kontaminirano područje Ukrajine i Bjelorusije, zvano Zatvorena zona proteže se na više od 2600 km2. Otprlike 300.000 ljudi iseljeno je iz domova. Rečeno im je da je to samo privremeno, međutim povratak im je i dalje zabranjen. Mihail Gorbačov bio je predsjednik SSSR-a do njegova raspada 1991. a 15 godina kasnije zapisao je: “Nuklearna katastrofa u Černobilu vjerovatno je pravi razlog raspada Sovjetskog Saveza.”

2017. godine dovršen je novi sigurnosni oklop u Černobilu, koštao je gotovo dvije milijarde dolara. Trebao bi potrajati oko 100 godina. Nakon eksplozije dramatično je porasla stopa oboljenja od raka širom Ukrajine i Bjelorusije. Najveći poraz bio je među djecom. Nikad nećemo znati pravu cijenu Černobila u životima. Procjene variraju između 4000 i 93.000 žrtava. Sovjetski službeni broj stradalih nepromijenjen od 1987. i iznosi 31.

The Moscow Times izvijestio je više ruskih medija koji su kritikovali Černobil zbog onoga za što tvrde da su radili pogrešno. KP je objavila naslov: “Černobil nije pokazao najvažniji dio – našu pobjedu”, a novine Argumenty i Fakty navodno su emisiju nazvale “karikaturom, a ne istinom.“ Prema mnogim međunarodnim publikacijama, a potvrđeno je i iz Hollywood Reportera, ruska državna TV mreža NTV razvija vlastitu, pro-rusku verziju nuklearne katastrofe iz 1986. godine. Seriju, koja se navodno već snimila prošle godine u Bjelorusiji, djelomično je financiralo rusko Ministarstvo kulture uz potporu vrijednu 30 milijuna rubalja (460.000 dolara). Ruski redatelj Aleksej Muradov izjavio je kako njegova nova emisija “predlaže alternativni pogled na tragediju u Pripjatu”.

Černobil zrači briljantnošću u svakom kadru i služi kao snažno upozorenje čovječanstvu da se ovakve katastrofe mogu ponoviti, ako ne obratimo pažnju na opasnosti zloupotrebe tehnologije i nedostatka odgovarajućih sigurnosnih mjera. Ispričana prošlost nam ostaje kao lekcija o tome šta može napraviti ljudska pohlepa, bahatost, nemar i politička stega, i kao podsjetnik na jedan od najtežih perioda ljudske prošlosti i na to koliko moramo cijeniti život i sve one koji su tokom prošlosti  hrabro žrtvovali sebe za druge.

Žanr: historijska drama

Kreator: Craig Mazin

Glumci: Jared Harris, Stellan Skarsgard, Emily Watson

Datum premijere prve epizode: 6. maj 2019.

Datum premijere posljednje epizode: 3. juni 2019.

Avanturista i sanjar. Vječiti zaljubljenik u umjetnost, a po struci inženjer. Inženjer svoje sreće.

Ostavi komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Još iz rubrike RECENZIJE

NA VRH