Pratite nas na društvenim mrežama

50. rođendan legendarnog stripa Alan Ford

Kultura

50. rođendan legendarnog stripa Alan Ford

Alan Ford je talijanski komični strip. Stvorili su ga scenarist Luciano Secchi, pseudonim Max Bunker, i crtač Roberto Raviola, pseudonim Magnus. Svojevrsni fenomen tog stripa je u tome što je bio popularan samo u bivšoj Jugoslaviji i Italiji, a iako je slavna cvjećarnica smještena u New York, strip nikada nije preveden na engleski.

Prvi broj Alana Forda izašao je u Italiji, u maju 1969. godine, a nakon samo nekoliko brojeva strip je stekao iznimnu popularnost. Strip je bio izdavan u Francuskoj (ali je zbog slabe popularnosti ukinut nakon dvanaest izdanja), Danskoj (ukinut nakon samo šest epizoda), Brazilu (doživio samo tri izdanja) i u bivšoj Jugoslaviji, gdje je bio odlično prodavan i zabilježio je kultni status kojeg i dan danas drži.

U Hrvatskoj je “Alan Ford” objavljen 1972. godine – tri godine nakon talijanske premijere. U Hrvatskoj je izlazio pod okriljem Vjesnika, a za odličan prijevod bio je zaslužan Nenad Brixy.

Ime Alan Ford je izabrano kako bi odgovaralo svim jezicima svijeta jer se dvojac nadao uspjehu serijala. Sam lik Alana Forda kreiran je po tada poznatom glumcu Peteru O'Tooleu, dok je Bob Rock kreiran prema liku samog crtača Magnusa. Kako je serijal od početka trebao biti parodija na Jamesa Bonda i ostale tajne agente, glavni lik Alan Ford je trebao biti obučen u odijelo sa bijelom košuljom i leptir mašnom. Magnus i Bunker su razmišljali, htjeli su stvoriti cijelu skupinu agenata, a na ovaj način bi Alan Ford, koji se i fizički potpuno razlikuje od ostalih likova, potpuno odskakao, što nije bio cilj. Na kraju su se odlučili na Alanovu poznatu kombinaciju crnog pulovera i crnih hlača, što je na kraju nehotice ispalo kao parodija popularnog stripa Diabolik.

Škrti paraplegičar Broj Jedan sa svojom ekipom društvenih otpadaka rješava brojne komične/krimi zaplete te ulazi u sukobe s najbolesnijim zločinačkim umovima. Sjedište Grupe TNT nalazi se u cvjećarnici na Petoj Aveniji u New Yorku, koja im služi kao paravan. Cvjećarnica je oronula i stalno je bez cvijeća, a bazu vjerno čuvaju Šef i Jeremija. Avanture Grupu TNT vode po cijelom svijetu što Broju Jedan donosi značajna finansijska sredstva, no on ih ljubomorno čuva za sebe, a članovima tek ponekad isplati platu od jednog dolara.

Bunkerov i Magnusov strip zasigurno nije slučajno smješten u New York jer su među glavnim metama izrugivanja rasizam i ekonomska nejednakost, socijalna neosjetljivost, kriminal i korupcija, a općeniti lajt-motiv je neravnopravna borba malih i siromašnih s moćnicima raznih vrsta, u kojoj grupa TNT uvijek izvlači pobjedu. No bez obzira što su SAD uzete kao tipična kapitalistička kulisa radnje, »Alan Ford« u potpunosti odiše europskim duhom, a princip »snalaženja« kroz raznorazne društvene zamke nepogrešivo je blizak mediteransko-balkanskom miljeu.

Suradnja Bunkera i Magnusa potrajala je tačno 75 epizoda kad je Magnus 1975. godine otišao s projekta, a zamijenio ga je crtač Paolo Piffarerio. Iako je pokušavao biti što bliži crtežu koji je ustalio Raviola, najzagriženiji fanovi odmah su primjetili promjenu. Godine 1983. Piffarerija su kod novog izdavača zamijenili crtači Raffaele della Monica i Giuliano Piccinnino, a danas ga, kada strip izlazi u poprilično drugačijem konceptualnom izdanju (glavni lik je Alan Ford, a ostatak TNT grupe se pojavljuje sporadično) crta Dario Perucca. Prvih 75 izdanja, međutim, među fanovima imaju kultni status i najčešće je upravo to razdoblje od 1969. do 1975. godine ono na koje se referiraju obožavatelji »Alan Forda«.

Uz Nosonju, Klodovika, Skvikija i cijelu listu legendarnih likova, serijal Alan Ford i dan-danas oduševljava mnogobrojne čitatelje. Ako kojim slučajem niste jedan od njih, obavezno požurite na kiosk, kupite reizdanje klasičnih brojeva i ući ćete u jedan sasvim novi svijet, iz kojeg više nećete poželjeti izaći.

Otkrijte svijet umjetnosti i kulture!

Ostavi komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Još iz rubrike Kultura

NA VRH