Pratite nas na društvenim mrežama

1999. – Neponovljiva filmska godina

FILM

1999. – Neponovljiva filmska godina

“1999: Godina koja je promijenila filmove”. Tako je glasio naslov teksta kojeg je u novembru spomenute godine objavio Entertainment Weekly, osvrćući se na niz izvrsnih naslova koji su krajem prošlog stoljeća osvanuli u kinima, privukavši pažnju inovativnim pričama i odmakom od tradicionalnih tekovina u sedmoj umjetnosti.

Uistinu, 1999. bila je posebna filmska godina (po kriteriju zanimljivosti u istom desetljeću snažno joj konkurira i 1997., ali to je već jedna druga priča). Matrix nas je tada uvjerio kako cyberpunk nije mrtav i njegova premijera savršeno se poklopila s milenijskim fobijama. Unatoč mlakoj zaradi na blagajnama, Klub boraca preko noći se pretvorio u ultimativni generacijski film. Projekt Vještica iz Blaira popularizirao je “found footage” žanr i udario temelje viralnom marketingu. Tim Burton bio je na redateljskom vrhuncu sa svojom Sanjivom dolinom. Jonzeov Biti John Malkovich bio je pak jednostavno “lud k’o šlapa”.

U probranom društvu našla su se i hvaljena djela kao što su Magnolija, Oči širom zatvorene (posljednji Kubrickov film), Vrtlog života, Šesto čulo, Dečki ne plaču, Talentirani gospodin Ripley, Zelena milja… I novi Ratovi zvijezda konačno su bili osvanuli u kino-dvoranama, premda su iznevjerili očekivanja većine fanova (naravno, to nije spriječilo Fantomsku prijetnju da postane vodeći hit godine).

Pojedini kritičari u to vrijeme su uspoređivali filmsku 1999. s 1939., još jednom važnom godinom u sedmoj umjetnosti, kada su mrak kino-dvorana ugledala historijsko važna i neizmjerno utjecajna djela kao što su Čarobnjak iz Oza, Zameo ih vjetar, Poštanska kočija ili Ninočka. Istovremeno su mnogi tvrdili kako 1999. godina označava ogromnu prekretnicu u Hollywoodu koji je konačno otvorio vrata hrabrim i originalnim autorima koji imaju nešto novo za reći.

Podsjetimo se te filmske 1999. godine i fimskih ostvarenja koja su obilježila tu, a i naredne godine u historiji kinematografije.

FIGHT CLUB

“The first rule of Fight Club is: You do not talk about Fight Club. The second rule of Fight Club is: You do not talk about Fight Club. Third rule of Fight Club: Someone yells stop, goes limp, taps out, the fight is over. Fourth rule: Only two guys to a fight. Fifth rule: One fight at a time, fellas. Sixth rule: No shirts, no shoes. Seventh rule: Fights will go on as long as they have to. And the eighth and final rule: If this is your first night at Fight Club, you have to fight.“

Klub boraca je satirična crna komedija Davida Finchera iz 1999. snimljena prema istoimenom romanu Chucka Palahniuka iz 1996. s Bradom Pittom i Edwardom Nortonom.

Fincher je opisao Klub boraca kao crnu komediju koja poseže za teškom satirom; on i glumačka ekipa usporedili su film s Diplomcem (1967.) i Buntovnikom bez razloga (1955.). Tematski, film je trebao prikazati sukob između mladih ljudi i sistema vrijednosti reklamiranja. Upotreba nasilja u filmu u borilačkim klubovima trebala je biti metafora za osjećaj temeljen na sukobu generacija. Bezimeni protagonist, kojeg je utjelovio Edward Norton, je običan čovjek i nepouzdani pripovjedač koji u borilačkom klubu upoznaje Tylera Durdena (Brad Pitt). Nakon toga je rastrgnut ljubavnim trokutom s Durdenom i Marlom Singer (Helena Bonham Carter). Redatelj je namjerno ubacio homoerotični ton misleći kako će publici zbog toga biti neugodno i da neće biti u mogućnosti pogoditi epilog.

„Fight Club“ nije samo obična socijalna drama sa elementima crnog humora, nije samo film sa nasilnim scenama borbe i o muškarcima koji su nezadovoljni u svom životu. To je film o svima nama, o običnom čovjeku i opštoj psihološkoj agoniji raspadanja koja možda dovoljno dugo izjeda svakog od nas, a da ni sami nismo svjesni toga.

MATRIX

The Matrix je naučnofantastični film koji su napisali i režirali Lana i Andy Wachowski. U filmu nastupaju Keanu Reeves, Laurence Fishburne, Carrie-Anne Moss, Joe Pantoliano i Hugo Weaving, te se počeo prikazivati u SAD-u 31. marta 1999. Uspjeh je doveo do izlaska dvaju filmskih nastavaka, te je franšiza The Matrix bila dalje proširena putem produkcije stripova, videoigara i animiranih kratkih filmova.

Film opisuje budućnost u kojoj je stvarnost koju doživljava većina ljudi zapravo simulirana stvarnost ili kibernetski prostor. Tu umjetnu stvarnost su stvorili svjesni strojevi da podčine ljude i iskoriste toplinu i elektricitet njihova tijela kao izvor energije. Nakon što to sazna, kompjutorski programer Neo biva uvučen u pobunu protiv strojeva u koju su uključeni drugi ljudi koji su se oslobodili “svijeta snova” i vratili u realnost.

Film sadrži mnoge referencije na cyberpunk i hakersku supkulturu, filozofske i religijske ideje kao što su zli demon Renéa Descartesa, Alegorija pećine, eksperiment “mozak u bačvi”. Odaje se počast knjizi Alisa u zemlji čudesa, filmu Metropolis, hongkonškim akcijskim filmovima, spaghetti vesternima, distopijskoj fikciji, radu Mauritsa Eschera, i japanskom animeu.

THE BLAIR WITCH PROJECT

Ovaj niskobudžetni projekat Eduarda Sancheza i Daniela Myricka je sa više nego skromnim budžetom od nekih 30-ak hiljada dolara uspio da zaradi preko 300 miliona dolara. Kao i svaki film koji iskače iz neke vrste tradicionalnog kalupa i ovaj je publiku razvio u dva tabora – kritičare koji smatraju da je ovo, u svakom smislu, loš film, do fanova koji ovaj film smatraju remek-djelom ne samo u svijetu horora, nego u cjelokupnoj svjetskoj kinematografiji.

Početak filma nam prikazuje troje mladih ljubitelja filma koji su nestali u šumi u Merilendu tokom snimanja dokumentarnog projekta o lokalnoj vještici iz Blera. Njihovi snimci napravljeni ručnom kamerom predstavljaju ostatak filma. Troje glavnih junaka, sa relativno skromnom tehničkom opremom, nakon intervjua sa nekoliko lokalnih stanovnika odlučuju da istraže ovu legendu koja otima i ubija malu djecu. Nakon ulaska u šumu njihova ekspedicija nailazi na brojne probleme, počevši od činjenice da se ubrzo gube u planini, preko brojnih neprijatnih zvukova, pa sve do tragova koji nedvosmisleno govore da ih neko ili nešto prati.

Najbitniji razlog za uspjeh ovog filma je što su autori napravili reklamnu kampanju u kojoj su promovisili film kao istiniti dokumentarac o vještici koja je dovela do smrti mladih filmaša. Upravo zbog toga su brojni ljubitelji filma jedva čekali premijeru, dok su bioskopske projekcije bile rasprodate mjesecima unapred. Uporedivši ga sa današnjim filmovima koji ostvaruju ogromne zarade, ovaj projekat je sa tehničke i produkcijske strane neuporedivo lošiji, ali poseduje brojne karakteristike koji ga čine unikatnim filmom za to vrijeme.

SLEEPY HOLLOW

Sanjiva dolina je napeta priča u produkciji Paramount Picturesa i Mandalay Pictures. Film je režirao Tim Burton, a u njemu glavne uloge glume Johnny Depp, Christina Ricci, Miranda Richardson i Michael Gambon. Nastao je prema klasičnoj priči Washingtona Irvinga. Radnja filma se zbiva 1799. godine, a temelji se na klasičnoj priči Washingtona Irvinga “The Legend of sleepy Hollow”. Priča o sanjivom, ograničenom svijetu, koju Irving prikazuje, vjerno je prikazana.

U filmu se miješaju horor, fantazija i romansa, a u njemu se pojavljuje izuzetna glumačka ekipa koja se suočava sa natprirodnim pojavama. U biti, to je bio savršen materijal za redatelja Tima Burtona. “Sanjiva dolina” je Burtonov posljednji film za koji se poslužio adaptacijom Legende o Sanjivoj dolini, klasične kratke priče Washingtona Irvinga i klasičnom animiranom verzijom Walta Disneyjea o Ichabodu Craneu. I dok je u oba slučaja Crane preplašeni učitelj, kod Burtona i Deepa, on je policajac iz New Yorka (vrijeme radnje je 1799.) koji pokušava znanstvenim putem doći do dokaza zločina, posebno kada se nađe na zadatku u tihom gradiću u Sanjivoj dolini, gdje mora istražiti seriju brutalnih ubojstava. Žrtve su dakako s odrubljenim glavama, a mještani misle da je ubojica duh Hessiana Horsemana, bivšeg njemačkog plaćenika koji je djelovao u vrijeme rata za američku nezavisnost. Crane ne vjeruje njihovim pričama sve dok se i sam, oči u oči ne sudari s demonskim protivnikom, nekom vrsti gotičkog terminatora, zlosutnog monstruma koji uništava i ruši sve pred sobom.

Sanjiva dolina je treća filmska suradnja Johnny Deppa s režiserom Timom Burtonom. Deppova sjajna gluma u Burtonovom Edward Scissor-handsu mu je širom otvorila vrata Hollywooda i postao je jedan od najtraženijih mladih glumaca.

BEING JOHN MALKOVICH

Being John Malkovich američka je komedija sa elementima fantazije iz koju je režirao Spike Jonze po scenariju Charlie Kaufmana.

Radnja prati lutkara Craiga Schwartza koji otkriva portal koji vodi u um poznatog holivudskog glumca Johna Malkovicha, te izaziva cijeli niz bizarnih peripetija kada razni drugovi likovi zloupotrebljavaju portal radi koristoljublja, seksa i pokušaja da steknu besmrtnost. Glavne uloge tumače John Cusack, Cameron Diaz, Catherine Keener i Malkovich koji igra izmišljenu verziju samog sebe, i koji je, po sopstvenim riječima, bio “istovremeno oduševljen i užasnut kada su mu predložili ulogu”.

Film je naišao na izuzetno pozitivne reakcije kritičara i bio je nominovana za brojna prestižna priznanja uključujući tri Oskara (najbolja glumica u sporednoj ulozi, najbolji režiser i najbolji originalni scenario), četiri Zlatna globusa, tri Nagrade Udruženja glumaca i tri BAFTE (od kojih je osvojio jednu – za najbolji originalni scenario).

THE GREEN MILE

Zelena milja je američka drama koju je režirao Frank Darabont, a koja je temeljena na istoimenoj knjizi iz 1996. godine autora Stephena Kinga. U filmu su glavne uloge ostvarili Tom Hanks kao Paul Edgecomb, voditelj odjela za smrtne kazne i Michael Clarke Duncan kao John Coffey, osuđenik na smrtnu kaznu. Radnja filma odvija se tokom Velike gospodarske krize u SAD-u, a sadrži i natprirodne elemente.

Film “Zelena milja” smatra se modernim prepričavanjem života Isusa Krista, jer njegov glavni junak ne samo da s Kristom dijeli iste inicijale (John Coffey – Jesus Christ) i sudbinu nevino optuženog, već i požrtvovnost, ljubav prema ljudima, sposobnost liječenja i uskrsnuća. Za Darabonta i Kinga zelena milja metafora je svijeta u kojem svi mi čekamo da se konačno prozove naše ime. Film je bio nominiran za Oscara u kategorijama najboljeg filma, adaptiranog scenarija, muškog sporednoga glumca (M. Clarke Duncan) i zvuka (Robert J. Litt, Elliot Tyson, Michael Herbick, Willie D. Burton), zatim Zlatni globus za najbolju mušku sporednu ulogu (M. Clarke Duncan) te Zlatni satelit za istu kategoriju (D. Hutchison), baš kao i za brojne druge nagrade.

EYES WIDE SHUT

Posljednje ostvarenje, redatelja koji je svojim filmovima druge polovine XX vijeka obogatio američku kinematografiju, Stenleya Kubricka, je film “Širom zatvorene oči”, u orginalnom nazivu “Eyes Wide Shut”. Pojedini kritičari ovo ostvarenje karakterišu nezavršenim djelom, jer je četiri dana nakon prikazivanja reditelj umro od srčanog napada u snu, a film je zbog kontraverznih tema kojima se bavi, kao i zbog eksplicitnih scena, imao problema sa cenzurom.

Film “Širom zatvorene oči” nastao je po scenariju koji su napisali Stenley Kubrick i Frederic Raphael, inspirisani novelom Arthura Schnitzlera koja u orginalu nosi naziv “Traumnovelle”, čiji bi doslovni prevod bio “San priča”. U središtu zbivanja u noveli je mladi austrijski par i njihove seksualne opsesije, što je u scenariju prilagođeno američkom kontekstu. Radnja je premještena u Njujorku, iako je većina scena zapravo snimljena u studijima u Engleskoj. U glavnim ulogama su Tom Cruis koji tumači lik doktora Bila Harforda i njegova žena Alis koju glumi Nicole Kidman. Sama imena likova, dr. Bil referiše na eng. dollar bill, čije značenje odražava njegov karakter, posvećen materijalnim vrijednostima i egzistencijalnim. U svim situacijama u kojima se lik u toku filma nalazi, trudi se ostati smiren, pribran, postupiti ispravno, prihavatajući sve što mu se dešava, bez propitivanja i preispitivanja istog. Za njega, osjećanja su stabilnost a ljubav sigurnost, sve dok ne bude primoran da to dovede u pitanje. Lik Alis, čije ime može biti referenca na Alisu u zemlji čuda, gaji strasti prema umjetnosti, imaginaciji, koju pronalazi zanimljivijom od realnosti.

THE SIXTH SENSE

Šesto čulo američki je film u žanru natprirodnog horor – trilera. Scenarij i režiju uradio je M. Night Shyamalan. Film je priča o Coleu Searu (Haley Joel Osment), problematičnom i izolovanom dječaku koji je u stanju da vidi i razgovara sa mrtvima, i isto tako problematičnom dječijem psihologu (Bruce Willis) koji pokušava da mu pomogne. Film je potvrdio Shyamalana kao pisca i režisera, i predstavio se kino publici sa osebujnim talentom a posebno sa njegovom sklonošću ka neočekivanim završecima.

Hollywood Pictures je otpočeo sa širokim prikazivanjem filma 6. augusta 1999. godine. Film je bio dobro primljen od strane publike a kritičari su istakli izvedbe glumačke ekipe a posebno Osmenta, Collette i Willisa, kao i atmosferu, i neočekivani završetak. Šesto čulo je bio na drugom mjestu sa najvećom zaradom 1999. godine, odmah iza filma Ratovi zvijezda I: Fantomska prijetnja, zaradivši oko 293 miliona dolara u SAD-u i 672 miliona širom svijeta. Doživio je šest nominacija za Oscara, uključujući i Oscara za najbolji film, najbolju režiju za Shyamalana, najbolji originalni scenarij, najboljeg sporednog glumca za Osmenta, i najbolju sporednu glumicu za Toni Collette, ali nije uspio osvojiti nagrade ni u jednoj od nominiranih kategorija.

BOYS DON'T CRY

Po mnogima jedan od najboljih redateljskih debija u američkoj kinematografiji devedesetih, drama “Dečki ne plaču” djelo je Kimberly Peirce koja je svoj istoimeni kratkometražni film iz 1995. odlučila pretvoriti u cjelovečernji. Za svoj je nastup Hilary Swank dobila Oscara.

Boys Don’t Cry je dobio izuzetno dobre ocjene od kritičara, koji su posebno hvalili dvije vodeće glumice. S obzirom na to da je film imao relativno mali budžet u nezavisnoj produkciji i da sa neznatnom reklamom, koja je uglavnom išla od kritičara i od usta do usta, film je postigao veliki uspjeh na box office-u. Swank je osvojila Oscar za najbolju glavnu žensku ulogu, a Sevigny je bila nominovana u kategoriji najbolju sporednu glumicu.

Radnja filma smještena je u Lincolnu i Falls City-ju u Nebraski, mada je film snimljen u Dallasu, Texas. Film je počeo da se prikazuje oktobra, 1999. godine, godinu dana poslije ubistva mladog gej studenta Matthew Sheparda, što je privuklo veću pažnju publike na ovaj film.

MAGNOLIA

Postpostmodernizam je jedna od mogućih idejnih i žanrovskih odrednica ove mozaične drame Paula Thomasa Andersona koji je, baš kao i u slučaju svog ranijeg filma “Kralj pornića” (1997), oduševio kritičare. U doba premijere “Magnolije” Anderson je tek napunio 29 godina, pa je odmah stekao status vunderkinda, dok su njegov film uspoređivali s ostvarenjima Roberta Altmana i Orsona Wellesa.

Magnolija je bila kritički i komercijalni uspjeh. Od velikog glumačkog ansambla, Tom Cruise je bio nominiran za Oscar za najboljeg sporednog glumca, a 2000. je osvojio Zlatni globus u istoj kategoriji.

Radnja filma se sastoji od niza naizgled nepovezanih priča, a svaki predmet priče se svodi na pokazivanje krhkosti ljudskog bića prilikom susreta sa prirodnim silama i adaptacija na slučajnosti koje utiče na njihove živote. Odrađena je u prepoznatljivim, skorsezeovskim kadrovima kada nema „reza“ iako se veliki broj aktera kreće kroz veliki prostor. Fotografija je odlična i cijeli film prati odličan soundtrack.

Dio filma koji je podijelio kritičare je sam kraj, koji je još čudniji od uvoda. Pojedinci smatraju da je tako konfuzan rasplet produkt neuspjelog pokušaja da se završe priče sa dovoljno efektnim epilogom. Sa druge strane je određenom broju ljudi odbojan jer ne posjeduje dovoljno komercijalnosti, sporijeg je tempa, sam koncept po kome je napravljen je komplikovan i potreban je veliki trud kako bi se sve priče ispratile sa pažnjom.

AMERICAN BEAUTY

Dobitnik pet Oscara, “Vrtlog života” ne prestaje oduševljavati originalnošću prikaza života u američkom predgrađu. Iznimne strukture, prikazujući mnoge sudbine koje se prepliću, Mendesov će upečatljivi film najvjerojatnije zauvijek ostati visoko pozicioniran na top-listama najboljih filmova. Spojivši potresnu dramu s crnim humorom i obogativši film pomalo bizarnim, ali presudno značajnim detaljima, Sam Mendes zauvijek si je priskrbio mjesto među najvećim holivudskim imenima.

“Vrtlog života” mogao bi se zvati “Priručnikom za muškarce koji su navršili četrdesetu”. Prvi korak: zaljubiti se u srednjoškolsku navijačicu; drugi: dati otkaz i ucijeniti šefa; treći – kupiti klasični sportski automobil. Naravno, niti jedna sudbina ne može biti nalik onoj Lestera Burnhama, Amerikanca koji je odsanjao američki san na posve drugačiji način. Život Lestera Burnhama (Kevin Spacey) je potpuni promašaj. Njegova savršeno odjevena, uštogljena žena, Carolyn (Annette Bening), predbacuje mu za svaku sitnicu, kćer Jane (Thora Birch) ne komunicira s njim, a posao je pravi pakao. Ipak, neutješni Lester jednog naizgled običnog dana doživljava pravu malu renesansu: opazivši kćerkinu kolegicu iz navijačkog tima, Angelu (Mena Suvari), u njemu se probude zaboravljene strasti. Potresen snažnim osjećajima prema Angeli, Lester kreće na put bez povratka i daje otkaz, usput ucijenivši šefa te počinje dizati utege u garaži i podsjećati se na stvari koje su ga uveseljavale u mladosti. Istovremeno, Carolyn vara Lestera s trgovcem nekretnina, “Kingom” (Peter Gallagher), a kćer Jane počinje neobičnu vezu s vršnjakom iz susjedstva, povučenim Rickyjem (Wes Bentley). I dok lijepa Angela iznenađuje Lestera uzvraćanjem naklonosti, njegova potresna sudbina iznenadit će i šokirati obitelj… Srce i duša “Vrtloga života” je genijalni Kevin Spacey (“Život Davida Galea”, “K-PAX”), buntovnik s razlogom i otpadnik od društva, novoprobuđena romantična duša koja pronalazi ispunjenje u naizgled beznačajnim radnjama, gestama i situacijama. Kao njegov mladi susjed koji vidi ljepotu u najobičnijem predmetu s kojim se poigrava vjetar, tako i lik koji tumači Spacey, konačno shvaća gdje je skrivena ljepota i kako ju pronaći iza velova grube realnosti.

THE TALENTED MR. RIPLEY

The Talented Mr. Ripley je američki psihološki triler kojeg je režirao Anthony Minghella. Radi se o filmskoj adaptaciji istoimene knjige iz 1955. godine, autorice Patricie Highsmith koja je ranije već adaptirana za francuski film Plein Soleil iz 1960. godine.

U filmu Talentirani gospodin Ripley glavne uloge su ostvarili Matt Damon kao naslovni lik Tom Ripley, Gwyneth Paltrow kao Marge Sherwood, Jude Law kao Dickie Greenleaf, Cate Blanchett kao Meredith Louge (lik koji se ne pojavljuje u knjizi), Philip Seymour Hoffman kao Freddie Miles, Jack Davenport kao Peter Smith-Kingsley (prošireni lik za potrebe filma), James Rebhorn kao Herbert Greenleaf, Celia Weston kao teta Joan i Ivano Marescotti kao Colonnello Verrecchia.

Film je uglavnom sniman u Italiji, gdje su gradovi Rim i Venecija poslužili kao glavna mjesta radnje.

STAR WARS: Episode I – The Phantom Menace

Star Wars Episode I: The Phantom Menace je epski naučno-fantastični film kojeg je napisao i režirao George Lucas. To je četvrti snimljeni film iz sage Zvjezdanih ratova, ali prvi po hronološkom redu događaja te prvi iz tzv. prequel trilogije serijala. Fantomska prijetnja također je označila povratak Lucasa filmskoj produkciji nakon njegove 22-godišnje redateljske stanke; radi se o njegovom sveukupno četvrtom redateljskom uratku.

Povratnički film i prva serija “Fantomska prijetnja” je u svjetskoj kino distribuciji zaradio skoro 650 milijuna $, no za razliku od svojih prethodnika nije osvojio ni jednog Oscara.

Bijaše to davno u jednoj dalekoj, dalekoj galaksiji… Nad njezinim prostranstvima nadvio se zloguki nemir, a brojne narode i planete ujedinjene u prosperitetnoj Galaktičkoj Republici suočio s mogućim ratom zbog slobodne trgovine. Naime, pohlepna Trgovačka federacija naumila je povećati svoje pristojbe, a mali planet Naboo na čelu s kraljicom Amidalom (Natalie Portman), koji ne pristaje na ucjenjivačke zahtjeve, blokirati ratnim brodovima. I dok Kongres Galaktičke Republike na planetu Coruscantu, prijestolnici saveza, uzaludno raspravlja o sve dubljoj političkoj krizi, njegov predsjednik Valorum (Terence Stamp) šalje dvojicu vitezova Jedija u tajnu misiju pregovora s čelnicima Trgovačke federacije. Tako na njezin zapovjednički brod u orbiti Nabooa stižu prekaljeni Qui-Gon Jinn (Liam Neeson) i njegov mladi učenik Obi-Wan Kenobi (Ewan McGregor). No, dogovoreni je susret samo stupica, jer Trgovačka federacija nema namjeru odustati od porobljavanja Nabooa, tim više jer izvršavaju zapovijedi tajanstvenog Dartha Sidiousa i njegova okrutnog pomoćnika Dartha Maula (Ray Park). Izbjegavši u posljednji trenutak smrt, dvojica Jedija bježe na Naboo gdje im pomoć pruži Jar Jar Binks (Ahmed Best), pripadnik podvodnog naroda Gungan. S novim pratiocem, vitezovi se probijaju do već zauzete palače kraljice Amidale, oslobađaju je i s dijelom njezine pratnje bježe s okupiranog Nabooa. Cilj im je što prije stići do Coruscanta kako bi dobili vojnu pomoć i porazili Trgovačku federaciju. Oštećena broda privremeno slijeću na pustinjski planet Tatooine gdje u ropstvu sa svojom majkom Shmi (Pernilla August) živi neobični dječak Anakin Skywalker (Jake Lloyd) za kojeg Qui-Gon Jinn odmah shvati da posjeduje moć arhetipske Sile.

Izvor: Planb.hr

 

 

 

 

Otkrijte svijet umjetnosti i kulture!

Ostavi komentar

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Još iz rubrike FILM

NA VRH